Politički razgovori iza zatvorenih vrata: SDA, SBiH i DF dogovaraju zajednički nastup u narednom mandatu
Proces formiranja vlasti nakon izbora u Bosni i Hercegovini ulazi u fazu u kojoj se ključni politički dogovori sve češće vode daleko od očiju javnosti, uz oprezno komuniciranje tek onoga što stranke smatraju potrebnim da iznesu u javnost. Upravo takav susret održan je u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, gdje su se za isti sto sjeli predstavnici Stranke demokratske akcije, Stranke za BiH i Demokratske fronte. Nakon sastanka, javnosti su se obratili na zajedničkoj konferenciji za medije, a u ime trojke govorio je Mirsad Zaimović iz SDA.
Ovaj susret nije bio tek protokolarni razgovor, nego dio šireg niza pregovora koji bi u narednom periodu trebali odrediti politički kurs na više nivoa vlasti. Prema onome što je saopćeno, riječ je o grupaciji koja ima ambiciju da bude dio većine na državnom nivou, u Federaciji BiH i u većem broju kantona. Drugim riječima, politička saradnja ova tri subjekta ne posmatra se kao kratkotrajan izborni aranžman, nego kao osnova za duži institucionalni angažman.
Zaimović je na konferenciji naglasio da je sastanak imao prije svega operativni karakter. To znači da se nije ulazilo u konačna personalna rješenja niti su svi aspekti buduće vlasti bili zaključeni, već je fokus bio na uspostavljanju mehanizma saradnje i usklađivanju programa. Kako je pojasnio, dogovoreno je formiranje timova koji će raditi na usaglašavanju ključnih političkih ciljeva i programskih prioriteta triju stranaka. Ti timovi bi trebali analizirati stavke iz izbornih programa i iz njih izvući zajedničke imenitelje na kojima bi se gradila buduća vlast.
Programsko usklađivanje kao prvi korak
Jedna od najvažnijih poruka nakon sastanka bila je da je programsko usklađivanje postavljeno kao prvi i nužan korak. Umjesto brzog dogovora o raspodjeli funkcija, stranke žele najprije utvrditi šta ih politički i programski povezuje. Time nastoje izbjeći situaciju u kojoj bi se vlast formirala bez jasne sadržajne osnove, što je u Bosni i Hercegovini često bio izvor nesporazuma i nestabilnosti.
Zaimović je objasnio da će timovi imati zadatak da pripreme prijedlog ključnih programskih smjernica, koje će nakon toga biti predstavljene potencijalnim partnerima na nivou Federacije BiH. Tek nakon niza stručnih i političkih konsultacija moglo bi se preciznije govoriti o konkretnim dogovorima. Na taj način, kako je poručeno, želi se stvoriti temelj za saradnju koja neće zavisiti samo od trenutne političke matematike, nego i od zajednički definisanih ciljeva.
Takav pristup ima i širu političku logiku. U zemlji u kojoj formiranje vlasti često traje mjesecima, a ponekad i znatno duže, pokušaj da se prvo usaglase programske osnove može biti znak ozbiljnije strategije. Ipak, iskustvo pokazuje da ni najbolje pripremljeni dokumenti ne garantuju jednostavan put do konačnog dogovora, jer će sve zavisiti od odnosa među liderima, stavova unutar stranaka i mogućih novih političkih zahtjeva koji se mogu pojaviti tokom pregovora.
Otvoreno pitanje mogućeg proširenja partnerstva
Na konferenciji je ostalo otvoreno i pitanje da li bi se krug partnera mogao proširiti. Zaimović je kazao da će o eventualnom uključivanju dodatnih političkih subjekata odlučivati lideri i stranački organi. Drugim riječima, sadašnji dogovor odnosi se na postojeću grupaciju, dok eventualno proširenje zavisi od daljih konsultacija i procjene da li bi novi partneri doprinijeli stabilnijoj većini ili bi dodatno zakomplikovali pregovore.
Takva neodređenost je uobičajena u postizbornim pregovorima u BiH, gdje se politička većina često formira kroz niz međusobno povezanih dogovora na više nivoa vlasti. Zbog toga svaka nova faza razgovora može otvoriti i nova pitanja: ko je spreman pristupiti zajedničkom bloku, pod kojim uslovima, i da li će se programi različitih stranaka moći dovoljno približiti da bi saradnja bila održiva. Za sada, prema riječima Zaimovića, unutar ove tri stranke nema većih problema, što je poruka koja sugeriše relativno stabilnu početnu poziciju.
Ipak, politički proces u BiH rijetko ostaje jednostavan. Čak i kada postoji načelna saglasnost, konačan oblik vlasti može zavisiti od brojnih faktora: od rasporeda mandata, preko odnosa prema ključnim reformama, do pitanja imenovanja kadrova na važne pozicije. Zbog toga svaka izjava o “nema problema” u praksi znači tek da je prva etapa pregovora protekla bez otvorenih sukoba, a ne da je cijeli proces već zaključen.
Poruka o pritiscima i iskustvo iz prethodnog mandata
Najdirektniji dio Zaimovićevog obraćanja odnosio se na atmosferu pregovora i odnos prema mogućim političkim pritiscima. On je rekao da su razgovori bili konstruktivni i da nije bilo nikakvog uslovljavanja. Istovremeno je istakao da SDA i njeni partneri ne žele prihvatiti nametanje rješenja s druge strane, što pokazuje da pregovaračka pozicija ove grupacije počiva na insistiranju na ravnopravnom odnosu među budućim partnerima.
Posebno se osvrnuo na prethodni mandat, koji je ocijenio veoma kritično. Po njegovom mišljenju, tada je na sceni bila vlast koja je bila nametnuta i koja je, kako tvrdi, napravila ozbiljnu štetu na nivou Federacije BiH, ali i na državnom nivou. Takva ocjena pokazuje da sadašnje pregovore ne posmatraju samo kao novu političku raspodjelu, nego i kao pokušaj da se isprave, kako smatraju, negativne posljedice prethodnog perioda.
Zaimović je poručio da su se u prošlom mandatu zajedno suprotstavljali toj politici, te da sada to zajedničko iskustvo treba pretvoriti u konkretan model rada u novom mandatu. To znači da ova politička saradnja nije zasnovana samo na trenutnoj potrebi za formiranjem većine, nego i na zajedničkom narativu o tome šta je, prema njihovom mišljenju, bilo pogrešno u prethodnom periodu i kako to ubuduće izbjeći. U tom smislu, prošli mandat služi kao politički argument i kao opravdanje za nastavak savezništva.
Šta slijedi nakon ovog sastanka
Naredni koraci, prema informacijama iznesenim nakon sastanka, uglavnom su tehničke i procesne prirode. Prvo će uslijediti sastanci timova koji su zaduženi za usklađivanje programa, zatim eventualne dodatne konsultacije o tome da li će u razgovore biti uključeni i drugi politički partneri, a tek nakon toga javnost bi trebala dobiti detaljniji uvid u sadržaj dogovora. Ipak, datumi novih sastanaka nisu precizirani, što ostavlja prostor za dalju političku dinamiku i moguće nove runde pregovora.
U bosanskohercegovačkom političkom sistemu, gdje formiranje vlasti zavisi od više paralelnih procesa i različitih nivoa odlučivanja, ovakav razvoj događaja nije neobičan. Često je potrebno da se istovremeno usklađuju stavovi na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, a svaki od tih slojeva nosi svoje specifičnosti i interese. Zato i ovaj sastanak predstavlja tek jednu etapu u mnogo širem procesu koji će, po svemu sudeći, potrajati sedmicama, a možda i duže.
Za sada je najvažnija poruka da su SDA, Stranka za BiH i Demokratska fronta ostale pri zajedničkom pristupu i da smatraju kako je programsko usaglašavanje prvi i najvažniji zadatak. Sve ostalo, uključujući eventualno proširenje kruga partnera, raspodjelu odgovornosti i konkretna rješenja za buduću vlast, ostaje tema narednih razgovora. Javnost će, po svemu sudeći, još neko vrijeme morati čekati na preciznije odgovore, dok politički akteri rade iza zatvorenih vrata na sklapanju nove većine.
Dodajte nas u omiljene izvore
