Penzije u BiH 2027. godine: šta se može očekivati od novog usklađivanja i koliko bi penzioneri mogli dobiti
Pitanje usklađivanja penzija početkom 2027. godine ponovo će biti jedna od najvažnijih tema za veliki broj penzionera u Bosni i Hercegovini. Nakon izmjena propisa koje su počele da se primjenjuju u Federaciji BiH od početka 2026. godine, penzijski sistem je dobio novu dinamiku redovnog usklađivanja, pa se sada rast primanja očekuje dva puta godišnje. Iako još nije poznat konačan procenat za januar 2027. godine, dostupne projekcije već daju okvirnu sliku o tome koliko bi penzioneri mogli dobiti na svojim računima.
Istovremeno, i u Republici Srpskoj najavljeno je povećanje penzija, i to u rasponu od 7,5 do 8 posto. To znači da će i naredna godina donijeti nove razlike u iznosima zavisno od entiteta, modela obračuna i ekonomskih pokazatelja koji utiču na formiranje konačnih stopa. U praksi, za mnoge građane penzija nije samo pitanje statistike, nego i osnovni izvor egzistencije, pa svaka promjena, makar i neznatna, ima veliki značaj za kućni budžet.
Prema izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH, penzije se usklađuju 1. januara i 1. jula, a visina povećanja zavisi od kretanja bruto plata i potrošačkih cijena. Time je uveden model koji bi trebalo da bude osjetljiviji na promjene na tržištu rada i inflaciju, odnosno da penzije prate realne ekonomske okolnosti. Takav pristup je posebno važan u periodima kada cijene osnovnih životnih namirnica, energenata i usluga rastu brže od prihoda starije populacije.
Šta pokazuju ranije projekcije za FBiH
Finansijska procjena koja je izrađena prilikom usvajanja izmjena zakona pokazuje da je za januar 2027. godine planirano usklađivanje od 3,6 posto, dok je za juli iste godine procijenjeno dodatnih četiri posto. Važno je naglasiti da su to ranije izrađene projekcije, a ne konačna odluka. Stvarni procenat usklađivanja zavisit će od zvaničnih statističkih podataka, prije svega od kretanja plata i cijena u drugoj polovini 2026. godine.
Drugim riječima, riječ je o orijentacionim vrijednostima koje pomažu da se sagleda mogući pravac kretanja penzija, ali ne predstavljaju konačan obračun. U ekonomskom smislu, ovakve procjene su korisne jer pružaju osnovu za planiranje budžeta penzionera, ali one istovremeno moraju biti posmatrane s oprezom, budući da i mala promjena u statističkim pokazateljima može uticati na konačnu stopu usklađivanja.
Ako bi se ostvarila projicirana januarska stopa od 3,6 posto, korisnici najniže penzije koji su pravo ostvarili prije 1. januara 2026. godine mogli bi očekivati određeni rast primanja. Trenutno najniža penzija iznosi 692,23 KM, a prema toj projekciji porasla bi za oko 24,92 KM i iznosila bi približno 717,15 KM. Iako se na prvi pogled radi o skromnom iznosu, za veliki broj penzionera svaki dodatni konvertibilni fening ima značaj jer se najčešće troši na hranu, lijekove i komunalne obaveze.
Na sličan način, zajamčena penzija, koja trenutno iznosi 826,14 KM, porasla bi za oko 29,74 KM i dosegla bi približno 855,88 KM. Penzioner koji sada prima 1.000 KM dobio bi povećanje od 36 KM, što bi njegovu mjesečnu penziju podiglo na 1.036 KM. Ovi primjeri pokazuju kako usklađivanje funkcioniše u praksi, ali i koliko je važno da javnost razumije da su to samo ilustrativni izračuni zasnovani na ranijim projekcijama, a ne na konačno utvrđenim iznosima za 2027. godinu.
Zašto su usklađivanja važna za penzionere
Usklađivanje penzija nije tehničko pitanje koje zanima samo ekonomiste i institucije. Za penzionere, ono direktno određuje kvalitet svakodnevnog života. U vremenu kada cijene hrane, lijekova i režija rastu, čak i manji procenti povećanja mogu značiti mogućnost da se pokriju osnovni troškovi bez dodatnog zaduživanja ili pomoći porodice. Zato se svako novo povećanje prati s velikim interesovanjem, posebno među onima s najnižim primanjima.
Pored toga, model koji povezuje penzije s rastom plata i potrošačkih cijena trebalo bi da osigura veću pravednost sistema. Ideja je da penzioneri ne budu potpuno odvojeni od ekonomskih kretanja u društvu, nego da njihova primanja prate barem dio rasta životnih troškova. Međutim, u praksi ostaje pitanje da li takvo usklađivanje može dovoljno brzo odgovoriti na inflatorne pritiske, naročito kada cijene rastu brže od očekivanog.
Situacija u Republici Srpskoj: najavljeno povećanje do osam posto
Dok se u Federaciji BiH čeka konačna statistika koja će odrediti januarsko usklađivanje, u Republici Srpskoj se već govori o povećanju penzija od 7,5 do 8 posto. Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković naveo je da je takvo povećanje planirano za narednu godinu. Ove najave dolaze u trenutku kada i tamošnji penzioneri s pažnjom prate kako će se formirati novi iznosi, posebno imajući u vidu inflaciju i rast troškova života.
Prema obračunu za povećanje od 7,5 posto, najniža penzija u RS-u za staž do 15 godina porasla bi sa približno 361 KM na 388 KM. To je povećanje koje bi za mnoge korisnike bilo od velike pomoći, iako i dalje ostaje pitanje koliko je takav iznos dovoljan u odnosu na stvarne troškove života. S druge strane, prosječna penzija za puni staž od 40 godina, koja je u septembru iznosila 1.096 KM, porasla bi za oko 82 KM. To povećanje bi bilo osjetnije u kućnom budžetu, ali i dalje zavisi od tempa poskupljenja u narednim mjesecima.
Razlike između entiteta pokazuju da penzijski sistem u BiH i dalje funkcioniše kroz zasebne zakonske i finansijske okvire. Iako se u oba dijela zemlje govori o zaštiti standarda najstarijih građana, način usklađivanja i visina povećanja nisu isti. Zbog toga penzioneri često upoređuju iznose, tražeći odgovore na pitanje gdje će njihova primanja imati veću kupovnu moć i koliko će novo usklađivanje stvarno ublažiti udar inflacije.
Kada će biti poznat konačan iznos
Konačna stopa januarskog usklađivanja penzija u Federaciji BiH zavisit će od zvaničnih podataka o kretanju bruto plata i potrošačkih cijena u drugoj polovini 2026. godine. Tek nakon obrade tih podataka moći će se precizno utvrditi koliko će penzije zaista porasti. Do tada ostaje prostor za procjene, ali i za eventualna odstupanja ako ekonomski pokazatelji budu drugačiji od očekivanih.
Važeći propisi predviđaju i mogućnost privremenog, odnosno akontativnog usklađivanja ako svi potrebni statistički podaci ne budu dostupni u trenutku obračuna. To znači da bi penzioneri mogli dobiti privremeno povećanje, a naknadno bi se utvrdila konačna stopa kada budu prikupljeni svi relevantni podaci. Takvo rješenje postoji kako bi se spriječilo kašnjenje u isplatama i kako bi korisnici penzija što prije osjetili određeno povećanje svojih primanja.
Za hiljade domaćinstava širom Bosne i Hercegovine, odluka o usklađivanju penzija nije samo administrativna mjera, nego važan signal o tome kako se sistem odnosi prema starijoj populaciji. Zato će početak 2027. godine, uz sve zvanične statistike i konačne odluke, biti posebno praćen. Dok se čeka precizan obračun, ostaje jasno da će tema penzija i dalje biti među najosjetljivijim socijalnim pitanjima u zemlji.
