Vijeće ministara BiH usvojilo novu osnovicu za plate u institucijama: šta znači povećanje na 785 KM
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto potvrdila je da je usvojena odluka o visini osnovice za obračun plata zaposlenima u institucijama BiH za 2027. godinu, kao i prijedlog odluke o visini regresa za godišnji odmor u državnim institucijama za istu godinu.
Ova odluka dolazi u trenutku kada je tema javnih rashoda, budžetske discipline i rasta troškova javne uprave ponovo u fokusu domaće javnosti, posebno zbog toga što se promjena odnosi na širok krug korisnika budžetskih sredstava.
Prema dostupnim informacijama, trenutna osnovica za obračun plata u državnoj službi iznosi 690 KM, dok je prethodne godine bila znatno niža i iznosila 631,5 KM. Novom odlukom osnovica bi trebala biti povećana na 785 KM, što predstavlja osjetan rast i otvara prostor za veća ukupna izdvajanja iz budžeta institucija BiH.
Iako se na prvi pogled radi o tehničkoj odluci o obračunu primanja, u praksi ona ima direktan uticaj na hiljade zaposlenih u državnim organima, ali i na ukupnu fiskalnu sliku na nivou Bosne i Hercegovine.
Promjena osnovice nije važna samo za administrativne službenike, nego i za dužnosnike čije su plate vezane za isti sistem obračuna. To znači da će odluka obuhvatiti i članove Predsjedništva BiH, ministre, zamjenike ministara, zastupnike i delegate u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i druge funkcionere i uposlenike u institucijama na državnom nivou.
Upravo zbog toga svaka izmjena osnovice izaziva posebnu pažnju javnosti, jer se iz jednog tehničkog poteza vrlo brzo prelije na više nivoa budžetske potrošnje.
Procjene pokazuju da bi ovakvo povećanje moglo zahtijevati dodatnih oko 150 miliona KM za plate i naknade. Taj iznos ne odnosi se samo na osnovne plaće, nego i na prateće obaveze koje proizlaze iz sistema obračuna u javnom sektoru, uključujući naknade i druga davanja koja su vezana za visinu osnovice. U finansijskom smislu, riječ je o značajnom rashodu koji će biti predmet daljnjih budžetskih usklađivanja i planiranja za 2027. godinu.
U javnosti se ovakve odluke često posmatraju kroz dvije prizme. S jedne strane, zaposleni u državnim institucijama i njihovi predstavnici ističu da plate moraju pratiti rast troškova života, inflaciju i opće ekonomske prilike. S druge strane, kritičari upozoravaju da država mora voditi računa o održivosti budžeta i ravnoteži između troškova administracije i potreba građana, posebno u oblastima poput zdravstva, obrazovanja, infrastrukture i socijalne zaštite.
Zato svako povećanje osnovice postaje više od obične računovodstvene odluke — ono postaje pitanje političkog prioriteta.
Važno je naglasiti da se osnovica za obračun plata koristi kao ključni parametar u sistemu javnih primanja. Kada ona poraste, automatski raste i veći broj pojedinačnih plata, naročito onih koje su već ranije određene zakonom ili podzakonskim aktima.
Upravo zbog te povezanosti, promjena osnovice ima domino-efekat na cijeli sistem, pa se u javnim raspravama često postavlja pitanje koliko je takav model dugoročno održiv i da li je potrebno napraviti dublje reforme u načinu nagrađivanja u javnom sektoru.
Pored plate, Vlada i institucije su razmatrale i visinu regresa za godišnji odmor u institucijama BiH za 2027. godinu. Regres je jedna od tema koja svake godine privlači pažnju zaposlenih, jer predstavlja dodatno pravo koje ulazi u ukupni paket primanja. Iako se u javnosti često manje govori o regresu nego o plati, za zaposlene on ima konkretan finansijski značaj, naročito u periodima kada se domaćinstva suočavaju s rastućim životnim troškovima.
Odluke ove vrste obično se usklađuju u širem budžetskom okviru, uz procjenu makroekonomskih kretanja, prihoda od indirektnih i direktnih poreza te projekcija rashoda institucija. Kada raste osnovica u državnim organima, nužno se otvara i pitanje kako će to utjecati na raspodjelu sredstava unutar budžeta BiH, kao i na eventualne korekcije u narednim budžetskim ciklusima. U tom smislu, odluka nije samo administrativna, nego i fiskalna, politička i socijalna.
Za građane koji prate rad institucija, ovakve informacije često služe kao indikator šireg odnosa države prema javnoj potrošnji. Dok jedni smatraju da zaposleni u državnim institucijama zaslužuju stabilna i adekvatna primanja, drugi podsjećaju da povećanja u javnom sektoru moraju biti praćena mjerljivim rezultatima, većom efikasnošću i boljom uslugom prema građanima. Upravo zbog toga odluka o osnovici za 2027.
godinu neće ostati samo na papiru, nego će sigurno biti predmet političkih debata i javnih komentara u mjesecima koji dolaze.
U konačnici, usvajanje nove osnovice za obračun plata na nivou institucija BiH pokazuje da se budžetska politika i dalje kreće između zahtjeva zaposlenih, očekivanja javnosti i mogućnosti državne kase. Povećanje na 785 KM znači više plate za veliki broj uposlenih, ali i veći teret za budžet, što će biti jedan od važnijih finansijskih izazova u pripremi za 2027. godinu.
Kako će se ovaj potez odraziti na ukupne javne finansije, ostaje da se vidi kroz naredne budžetske rasprave i službene dokumente institucija Bosne i Hercegovine.
