Ilustracije su vlastiti simbolični AI prikazi diplomatije i dokumenata. Nisu fotografije napada, vojnih položaja niti stvarnih pregovora.
Iran je upozorio da bi, u slučaju nastavka američkih i izraelskih zračnih napada, proširio odgovor na aerodrome, naftovode i druge civilne i ekonomske objekte u susjednim zaljevskim državama. Wall Street Journal izvijestio je o javnim upozorenjima i porukama diplomatskim kanalima. U njima se, uz takvu infrastrukturu, spominju američke baze i ratni brodovi.
Riječ je o prijetnji vezanoj za mogući novi napad, a ne o potvrdi da su svi navedeni objekti već napadnuti. Upravo je taj uslov najvažniji za razumijevanje poruke iz Teherana. Objavljene izjave pokazuju ozbiljnost prijetnji, ali ne omogućavaju pouzdano predviđanje vremena, obima ili izvjesnosti buduće vojne operacije.
Teheran i ranije poručio da napad neće ostati bez odgovora
Upozorenje ima neposrednu prethodnicu u javnom nastupu glasnogovornika iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeila Baqaeija. Prema izvještaju Anadolije od 20. oktobra, dostupnom preko Reuters Connecta, Baqaei je odbacio tvrdnje da bi Washington mogao napasti Iran uz očekivanje da Teheran neće uzvratiti. Kazao je da bi odgovor bio najmanje jednake snage, ako ne i snažniji.
On je tada govorio i o mogućnosti novog izraelskog napada, navodeći da Iran stalno procjenjuje prijetnje i održava spremnost. Njegove riječi predstavljaju stav iranske vlasti. One nisu nezavisna procjena vojne ravnoteže niti dokaz da je neka operacija već naređena. Za čitaoca je korisno razdvojiti političku poruku odvraćanja od potvrđenih odluka i događaja na terenu.
Zaštita civila ne prestaje zbog prijetnji i odmazde
Spominjanje civilnih ciljeva otvara pitanje pravila ratovanja. Međunarodni komitet Crvenog križa u svom objašnjenju međunarodnog humanitarnog prava naglašava obavezu razlikovanja civila od boraca i civilnih objekata od vojnih ciljeva. Napadi usmjereni protiv civila, kao i napadi koji ne prave tu razliku, zabranjeni su. Politička izjava o odgovoru protivniku ne uklanja te obaveze.
ICRC objašnjava i načelo proporcionalnosti: zabranjeni su napadi kod kojih bi očekivana usputna šteta civilima bila prekomjerna u odnosu na konkretnu i neposrednu očekivanu vojnu korist. Uz to se moraju preduzeti sve izvodljive mjere opreza radi izbjegavanja ili smanjenja civilnih žrtava i štete. To su ograničenja koja važe i kada se napada vojni cilj.
Zašto izraz „kritična infrastruktura“ nije dovoljan
U posebnom dokumentu o principu razlikovanja u kibernetičkim operacijama ICRC razmatra infrastrukturu koju istovremeno koriste vojska i civili. Objašnjava da naziv „kritična infrastruktura“ sam po sebi ne određuje pravni status objekta. Za vojni cilj traže se dva uslova: stvarni doprinos vojnoj aktivnosti i određena vojna prednost koju bi, u tadašnjim okolnostima, donijelo njegovo uništenje, zauzimanje ili neutralizacija.
Ta analiza posebno je značajna za komunikacijske mreže i druge zajedničke sisteme. I kada su ispunjeni uslovi za vojni cilj, ostaju obaveze proporcionalnosti i mjera opreza. Iz toga slijedi da se čitava kategorija objekata ne može proglasiti dopuštenom metom samo jednom općom političkom oznakom. Ocjena konkretnog slučaja zahtijevala bi činjenice koje sama prijetnja ne pruža.
ICRC upozorava i na posredne posljedice napada na infrastrukturu: oštećenje osnovnih sistema može poremetiti usluge od kojih zavisi stanovništvo. Takav humanitarni rizik ne svodi se samo na štetu na jednoj zgradi. U procjeni posljedica važno je imati na umu i ljude koji ovise o funkcioniranju tih sistema, uključujući one koji se u trenutku udara ne nalaze u njihovoj neposrednoj blizini.
Diplomatski kanal ostaje važan
Dok se razmjenjuju upozorenja, tursko Ministarstvo vanjskih poslova najavilo je za 23. oktobar u Istanbulu razgovore u formatima R4 i R4+E3. U prvom su Turska, Egipat, Pakistan i Saudijska Arabija, a prošireni format uključuje Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Sama najava sastanka nije potvrda primirja, postignutog sporazuma ili promjene iranske odluke.
Za praćenje ove krize zato su potrebna dva odvojena pitanja: šta su vlasti najavile i šta je nezavisno potvrđeno da se dogodilo. Njihovo miješanje može prijetnju pretvoriti u lažnu vijest o napadu. Najvažniji naredni pokazatelji bit će provjerljivi diplomatski dokumenti i potvrđene informacije o sigurnosti civila, a ne glasnoća upozorenja ili dramatičnost naslova.
Izvor: Wall Street Journal, Anadolu, Reuters Connect, Međunarodni komitet Crvenog križa, Ministarstvo vanjskih poslova Turske
