Naslovna slika: vlastita AI ilustracija, nije fotografija autora, stvarne lokacije ili promocije.
Italijansko izdanje „Tajne džema od malina“ Karima Zaimovića predstavljeno je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Prema izvještaju Raporta objavljenom nakon večernje promocije, o knjizi su govorili prevodioci Enrico Davanzo i Dino Huseljić te Nihad Kreševljaković i Igor Vučak. Susret je otvorio razgovor o putu sarajevskih priča prema drugom jeziku i publici.
Važno je razlikovati promociju od datuma izlaska knjige. Ovo nije izdanje koje je tek sada prvi put stiglo u italijanske knjižare: OBCT je o njemu pisao još u junu, navodeći da je objavljeno 20. maja 2026. godine. Sadašnja sarajevska promocija novi je povod da se predstave izdanje, prevodioci i autorovo naslijeđe.
Šta potvrđuje italijanski izdavač
Rimska kuća Racconti Edizioni u svom katalogu vodi knjigu pod naslovom „Il segreto della marmellata di lamponi“. Izdanje ima 295 stranica, pripada ediciji „Racconti“, a naslovnu ilustraciju potpisuje Toni Demuro. Kataloški ISBN je 9791280854308, podatak koji čitaocima omogućava da razlikuju ovu knjigu od drugih izdanja istog djela.
Na izdavačkoj stranici predstavljena su i čitanja prevodilaca. Davanzo naglašava maštu, ironiju i intelektualnu igru kao odgovor na ratno nasilje. Huseljić ističe književnu vrijednost i mjesto zbirke u kulturnom i građanskom otporu Sarajeva. To su njihove ocjene djela, a ne tvrdnje o komercijalnom uspjehu ili broju prodatih primjeraka.
Priče su najprije imale radijske slušaoce
Put ove zbirke počinje prije njenog knjiškog života. U recenziji za Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa Diego Zandel objašnjava da su tekstovi bili vezani uz emisiju „Josif i njegova braća“ na Radiju Zid, koju je Zaimović osmislio sa Semezdinom Mehmedinovićem. Program je emitovan tokom 1993. i 1994. godine.
Zandel prenosi objašnjenje iz pogovora da je autor pisao navečer, uz svijeću ili rudarsku lampu, a zatim čitao priče na radiju. Prvo sarajevsko knjiško izdanje objavio je Zid 1997. godine, nakon autorove smrti. Današnji čitalac tako susreće tekstove koji su prethodno živjeli kroz glas, radijske talase i slušanje u opkoljenom gradu.
Za te podatke korištena je recenzija Diega Zandela za OBCT, „Tajna džema od malina“, od 18. juna 2026. Ovdje je navedena kao izvor historijskog i izdavačkog konteksta, a ne kao izvještaj o sadašnjoj promociji.
Pisac, novinar i poznavalac stripa
Racconti Edizioni u biografiji navodi da je Zaimović rođen u Sarajevu 1971. godine i da je umro 1995. od posljedica ranjavanja granatom. Predstavlja ga kao poznavaoca i kritičara stripa, novinara povezanog s Radio Sarajevom i kulturnom rubrikom magazina Dani. Posebno mjesto u toj biografiji imaju Radio Zid i njegov rad za vrijeme opsade.
U istom predstavljanju spominju se i dva nedovršena romana. Taj podatak podsjeća koliko je njegov književni rad naglo prekinut. Italijanska publikacija zato donosi i susret s djelom autora čija profesionalna biografija obuhvata više medija, od novinskog i radijskog rada do književnosti i stripa.
Italijanski program prije sarajevskog susreta
OBCT-ov kalendar donosi i najavu predstavljanja knjige za 9. oktobar 2026. u knjižari Pangea u Padovi, u okviru programa „Attraversamenti 2026“. U najavi su kao predstavljači navedeni oba prevodioca, uvod Aleksandre Ivić iz grupe YU LetteraMondo i čitanja Angele Pizzo. Organizaciju potpisuje YU LetteraMondo u saradnji s Viaggiare i Balcani i knjižarom Pangea. To je zaseban raniji program, koji ne treba zamijeniti sa sarajevskom promocijom.
Zašto je važna kuća posvećena kratkoj priči
Racconti Edizioni navodi da djeluje od 2016. i da je nezavisan izdavač usmjeren isključivo na kratku prozu: zbirke priča i duže pripovijetke. U vlastitom predstavljanju naglašava otvorenost prema različitim zemljama i razdobljima. Među autorima koje objavljuje navodi Jamesa Baldwina, Virginiu Woolf, Margaret Atwood i Tobiasa Wolffa.
Urednički gledano, takav profil daje smislen okvir Zaimovićevoj zbirci: kratka priča tretira se kao samostalna književna forma. Sarajevski susret s prevodiocima dodaje tome priliku da se razgovara o nastanku i prenošenju teksta. Čitaocima ostaje mogućnost da upoznaju i domaće izdanje i italijanski prijevod, uz jasno razlikovanje autorovog djela, prevodilačkog rada i kasnijih tumačenja.
Izvor: Raport.ba, Racconti Edizioni, Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa
