Institut za nestale osobe BiH uvodi novčane naknade za informacije o grobnicama
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine od danas ima mogućnost da isplaćuje novčane naknade osobama koje dostave korisne informacije o lokacijama mogućih grobnica. Ova odluka predstavlja važan korak u višedecenijskom procesu potrage za nestalim osobama, a njen značaj je posebno veliki za hiljade porodica koje već gotovo tri decenije čekaju makar trag koji bi ih doveo do istine o sudbini njihovih najmilijih.
Prema riječima predsjedavajućeg Kolegija direktora Instituta Nikole Perišića, za provođenje ove mjere pribavljene su sve potrebne dozvole, a sredstva namijenjena za ovu svrhu sada su operativna. Time je stvoren institucionalni okvir koji omogućava da se dodatno motiviraju osobe koje raspolažu informacijama, ali iz različitih razloga do sada nisu željele ili nisu mogle da ih podijele s istražiteljima.
Perišić je uputio javni apel građanima da, ukoliko imaju saznanja o mogućim lokacijama masovnih ili pojedinačnih grobnica, kontaktiraju istražitelje Instituta i doprinesu procesu pronalaska nestalih. Naglasio je da je svaka informacija, pa i ona koja se na prvi pogled čini nevažnom, potencijalno presudna za otkrivanje mjesta na kojima se još uvijek nalaze posmrtni ostaci žrtava rata u Bosni i Hercegovini.
Više od 7.500 osoba i dalje se vodi kao nestalo
Prema podacima iznesenim na okruglom stolu održanom u Vitezu, u Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za 7.560 nestalih osoba. Ta brojka nije samo statistika, već zbir neizgovorenih priča, prekinutih života i porodica koje decenijama žive između nade i bola. Svaka neotkrivena grobnica znači još jednu porodicu koja nema mjesto gdje može zapaliti svijeću, položiti cvijet i dostojno se oprostiti.
Upravo zato se odluka o novčanim naknadama posmatra kao praktičan alat u borbi protiv šutnje koja je godinama otežavala potragu. U društvima pogođenim ratnim zločinima, informacije o skrivenim lokacijama često ostaju zarobljene u krugu straha, nepovjerenja ili osjećaja lične odgovornosti. Institut sada pokušava probiti tu barijeru i stvoriti mehanizam koji će ljudima olakšati da progovore.
Važno je i to da je pravilnikom omogućeno da se proces davanja informacija odvija anonimno ili javno, u zavisnosti od želje osobe koja raspolaže saznanjima. Ova mogućnost posebno je značajna za svjedoke koji se boje posljedica ili žele zaštititi privatnost svojih porodica. Na taj način institucije šalju poruku da je saradnja moguća i uz poštivanje sigurnosti i dostojanstva onih koji odluče pomoći.
Podrška porodica i udruženja nestalih osoba
Predstavnici udruženja porodica nestalih osoba pozdravili su ovu odluku, ocjenjujući da bi finansijski podsticaj mogao ohrabriti pojedince da podijele informacije koje su godinama skrivane ili zaboravljene. Za porodice koje već više od tri decenije tragaju za svojim najmilijima, svaki pomak u potrazi nosi ogroman emocionalni teret, ali i novu nadu da će se doći do istine.
Midheta Kaloper iz Savjetodavnog odbora Instituta naglasila je da porodice predugo čekaju odgovore o sudbini svojih najbližih. Njene poruke odražavaju realnost u kojoj veliki broj roditelja, braće, sestara i djece i dalje ne zna gdje su posmrtni ostaci njihovih članova porodice, niti kako su i pod kojim okolnostima oni izgubili život. U takvim okolnostima, istraga ne predstavlja samo pravni proces, nego i duboko humanitarno i moralno pitanje.
Za mnoge porodice, pronalazak posmrtnih ostataka nije samo pitanje identifikacije, već i mogućnost da se završi dugotrajna neizvjesnost koja ih prati od rata. Dostojan ukop, obilježeno mezarje i mjesto sjećanja predstavljaju minimum na koji imaju pravo oni koji su izgubili najmilije. Zato je svaki novi mehanizam koji ubrzava potragu, ma koliko izazovan bio, od velike važnosti za cijelo društvo.
U potragu uključeni i specijalizovani psi tragači
Na okruglom stolu u Vitezu predstavljena je i saradnja Instituta sa organizacijom Norveška narodna pomoć, s kojom je potpisan memorandum o angažovanju dva tima sa specijalizovanim psima tragačima. Ovi psi imaju zadatak da pomognu u pretraživanju terena, posebno na teško dostupnim lokacijama gdje ljudske ekipe često ne mogu brzo ili precizno djelovati.
Upotreba pasa tragača u ovakvim istragama može biti od presudne važnosti, naročito kada se radi o dugogodišnjim potragama u kojima su tragovi slabo vidljivi ili potpuno sakriveni prirodnim promjenama terena. Njihov rad, u kombinaciji s iskustvom istražitelja, geodetskim analizama i informacijama svjedoka, povećava šansu da se pronađu lokacije koje do sada nisu bile evidentirane.
Ovakva saradnja pokazuje da potraga za nestalima nije samo nacionalno pitanje, nego i tema koja podrazumijeva međunarodnu podršku, stručna znanja i kontinuitet. U društvu koje još uvijek nosi posljedice rata, svako dodatno sredstvo za pronalazak grobnica znači i dodatni korak prema pravdi, ali i prema smanjenju boli koja se prenosi kroz generacije.
Revizija 2.145 neidentifikovanih slučajeva
Institut istovremeno provodi i ponovnu reviziju posmrtnih ostataka koji se nalaze u mrtvačnicama, a do sada nisu identifikovani. Riječ je o 2.145 slučajeva, što pokazuje da potraga ne zavisi samo od pronalaska novih grobnica, nego i od sistematskog preispitivanja postojećih nalaza i ranijih identifikacija. Taj posao zahtijeva strpljenje, preciznost i visoku stručnost.
Nikola Perišić je naveo da se očekuje kako bi detaljnije analize mogle dovesti do utvrđivanja novih identiteta. Istovremeno je upozorio da je potrebno provjeriti i identifikacije koje su ranije obavljene klasičnim metodama, jer savremene DNK analize nude znatno pouzdanije rezultate. Na taj način Institut nastoji izbjeći greške koje bi dodatno opteretile porodice i dovele do pogrešnih zaključaka.
Posebno je naglašena potreba da članovi porodica čiji su najmiliji ranije identifikovani prepoznavanjem dostave referentne uzorke krvi, kako bi se identiteti mogli potvrditi DNK analizom. Ovaj korak može djelovati administrativno, ali je za porodice ključan jer omogućava naučnu potvrdu onoga što je nekada možda utvrđeno samo vizuelno ili na osnovu ograničenih podataka. Time se dodatno jača pouzdanost cijelog procesa identifikacije.
Proces koji traži istinu, ali i osjetljiv pristup
Predstavnici udruženja upozorili su da ovakav proces mora biti vođen s posebnom pažnjom, jer svaka nova provjera otvara i stare rane. Porodice nestalih često su izložene dugogodišnjem emocionalnom pritisku, a ponovne identifikacije i provjere mogu biti psihološki zahtjevne. Zbog toga je, osim tehničkog i forenzičkog dijela, neophodna i psihološka podrška porodicama, kao i puna saradnja nadležnih institucija.
Okrugli sto u Vitezu, održan pod nazivom „Zajedničkim djelovanjem do istine – unapređenje procesa traženja nestalih osoba u Bosni i Hercegovini“, okupio je stručnjake, predstavnike institucija i organizacije koje rade na ovom pitanju. Događaj je organizovan uz podršku UNDP-a u okviru projekta koji finansira Evropska unija, što dodatno potvrđuje da se pitanje nestalih osoba prepoznaje kao važan segment postkonfliktnog oporavka i izgradnje povjerenja u društvu.
Za porodice koje već više od trideset godina čekaju odgovore, cilj ostaje isti: pronaći nestale, utvrditi njihovu sudbinu i omogućiti im dostojan ukop. Novi mehanizmi, stručna saradnja, revizije i finansijski podsticaji ne mogu izbrisati godine čekanja, ali mogu ubrzati put do istine. A za mnoge porodice u Bosni i Hercegovini, upravo je istina jedino što još nisu dobile.
