Huti, Saudijska Arabija i opasnost od širenja sukoba na Bliskom istoku
Napad na međunarodni aerodrom u Rijadu ponovo je skrenuo pažnju svjetske javnosti na Hute, oružani i politički pokret iz Jemena koji već godinama ima značajan utjecaj na sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku. Prema izvještajima, u napadu je poginulo najmanje 12 osoba, dok je više od 300 ljudi povrijeđeno, a među stradalima je navodno i američki državljanin.
Ovakvi događaji ne izazivaju zabrinutost samo u Saudijskoj Arabiji, nego i u cijelom regionu, jer svaki novi udar povećava rizik od šireg vojnog sukoba.
Posebnu težinu ovoj situaciji daje činjenica da su Huti preuzeli odgovornost za napad, koji je prema navodima bio treći udar na isti aerodrom u samo sedam dana. To pokazuje da se ne radi o izolovanom incidentu, već o obrascu koji ukazuje na nastavak pritiska i eskalacije.
U takvim okolnostima pažnja se ponovo usmjerava i na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je naveo da razmatra mogućnost uključivanja Sjedinjenih Američkih Država u vojne operacije protiv ovog pokreta. Takva najava dodatno pojačava bojazan da bi regionalni sukob mogao prerasti u mnogo širi međunarodni problem.
Ko su Huti i kako su postali važan akter u regionalnoj politici
Huti, čiji je zvanični naziv Ansar Allah, nastali su tokom devedesetih godina prošlog vijeka na sjeveru Jemena. Njihovo ime potječe od porodice Huti, iz koje dolaze osnivači pokreta, dok današnju organizaciju predvodi Abdul Malik el-Huti. Pokret pripada zejdijskoj grani šiitskog islama, koja je duboko ukorijenjena u jemenskom društvu i historiji.
Iako su u početku bili prvenstveno lokalni vjersko-politički pokret, vremenom su se razvili u snažnu vojnu silu s ambicijom da oblikuju političku budućnost zemlje.
Njihova politička poruka godinama je bila usmjerena protiv američkog i izraelskog utjecaja na Bliskom istoku, ali i protiv domaćih i regionalnih protivnika koje smatraju prijetnjom vlastitom opstanku. Zbog toga ih mnogi povezuju s takozvanom osovinom otpora, mrežom grupa koje uživaju podršku Irana. U toj mreži nalaze se i libanski Hezbolah te palestinski Hamas, što dodatno pokazuje koliko je sukob u Jemenu povezan s mnogo širim geopolitičkim rivalstvima.
Rat u Jemenu i produbljivanje humanitarne katastrofe
Jedna od ključnih prekretnica dogodila se 2014. godine, kada su Huti zauzeli jemensku prijestolnicu Sanu. Njihovo dalje napredovanje dovelo je do vojne intervencije koalicije predvođene Saudijskom Arabijom već naredne godine. Od tada Jemen živi u sjeni rata, bombardovanja, političke podjele i rasula državnih institucija. Iako Saudijska Arabija i njeni saveznici imaju znatno jaču vojnu moć, Huti nisu poraženi, niti su izgubili kontrolu nad velikim dijelom sjevernog i zapadnog Jemena.
Važno je naglasiti da, iako ne kontrolišu najveći dio teritorije zemlje, Huti upravljaju područjima na kojima živi većina jemenskog stanovništva. Procjene iz dostupnih izvještaja govore da se radi o približno 70 do 80 posto stanovnika Jemena. S druge strane, međunarodno priznata vlada drži druge dijelove zemlje uz podršku Saudijske Arabije i njenih partnera.
Takva podjela dodatno otežava bilo kakvo političko rješenje, jer nijedna strana nema potpunu kontrolu niti dovoljno snage da trajno nametne mir.
Rat je ostavio katastrofalne posljedice za civilno stanovništvo. Milioni ljudi ostali su bez sigurnog pristupa hrani, vodi, lijekovima i osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Upozorenja međunarodnih organizacija godinama ukazuju da je Jemen jedna od najtežih humanitarnih kriza na svijetu. U takvom ambijentu svaki novi napad, svaka blokada i svaka eskalacija dodatno produbljuju patnju običnih ljudi, koji najčešće nemaju nikakav utjecaj na odluke oružanih grupa i regionalnih sila.
Saudijsko-iranski rivalitet kao motor sukoba
Da bi se razumio sukob u Jemenu, potrebno je posmatrati i širu sliku odnosa između Saudijske Arabije i Irana. Te dvije zemlje već godinama vode borbu za politički, vojni i ideološki utjecaj na Bliskom istoku. Saudijska Arabija strahuje da bi Huti, ako konsoliduju vlast u Jemenu, mogli učvrstiti iranski utjecaj neposredno uz njenu južnu granicu. Upravo zbog tog straha Rijad je 2015.
godine formirao arapsku koaliciju i pokrenuo vojnu intervenciju kako bi podržao međunarodno priznatu jemensku vladu.
Saudijske snage su godinama izvodile zračne udare na položaje Huta, dok su pobunjenici odgovarali raketnim napadima i bespilotnim letjelicama usmjerenim prema saudijskim gradovima, aerodromima i naftnoj infrastrukturi. I pored velike vojno-tehničke prednosti Saudijske Arabije, sukob nije donio odlučujuću pobjedu. Umjesto toga, stvorio je dugotrajan konflikt s velikim brojem civilnih žrtava i dubokim posljedicama po cijelu regiju.
Crveno more, Bab el-Mandeb i globalne posljedice napada
Situacija je postala još ozbiljnija nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine i početka rata u Gazi. Huti su tada počeli ispaljivati projektile i lansirati bespilotne letjelice prema Izraelu, ali i napadati brodove u Crvenom moru. Oni su tvrdili da time izražavaju podršku Palestincima i odgovaraju na izraelske operacije u Gazi. Međutim, takvi napadi imaju posljedice koje nadilaze regionalni okvir, jer ugrožavaju jedan od najvažnijih pomorskih pravaca na svijetu.
Posebno osjetljivo područje je moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim okeanom. Kroz taj prolaz prolaze brodovi koji koriste kraći trgovački put između Azije i Evrope, uključujući i rutu prema Sueskom kanalu. Svako ozbiljnije ometanje plovidbe kroz ovaj pravac može usporiti međunarodnu trgovinu, povećati troškove transporta i dovesti do rasta cijena energenata i robe.
Zbog toga su pomorski napadi Huta postali pitanje od globalnog značaja, a ne samo lokalni sigurnosni problem.
U takvim okolnostima brodarske kompanije često su primorane da koriste duže rute oko Afrike, što povećava troškove i produžava vrijeme isporuke. Istovremeno, svako dalje pogoršanje situacije povećava opasnost od uključivanja dodatnih regionalnih i svjetskih sila. Iran pruža podršku Hutima, dok je Saudijska Arabija jedan od ključnih američkih partnera na Bliskom istoku. To znači da bi eventualna direktna eskalacija mogla imati posljedice daleko šire od granica Jemena.
Zašto je ova kriza važna i za međunarodnu zajednicu
Napad u Rijadu još jednom je pokazao da se sukob Huta i Saudijske Arabije više ne može posmatrati samo kao unutrašnji jemenski rat. On je postao dio složene mreže regionalnih i međunarodnih odnosa, u kojoj se prepliću religijski, politički, vojni i ekonomski interesi. Kada su ugroženi aerodromi, naftna postrojenja, brodske rute i civilni životi, posljedice osjećaju ne samo zemlje neposredno uključene u sukob, nego i svjetsko tržište i globalna sigurnost.
Zbog toga su pozivi na deeskalaciju i diplomatsko rješenje od presudne važnosti. Ipak, svaki novi napad, posebno ako dolazi u nizu i izaziva žrtve među civilima, dodatno udaljava strane od pregovora. U trenutnoj atmosferi nepovjerenja, dugotrajnog rata i regionalnog rivalstva, ostaje otvoreno pitanje može li međunarodna zajednica pronaći mehanizam koji će zaustaviti spiralu nasilja i spriječiti da Jemen postane još dublje žarište šireg bliskoistočnog sukoba.
