Nedžad ef. Grabus izabran za novog reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Prof. dr. Nedžad ef. Grabus izabran je za novog reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, čime je otvoreno novo poglavlje u radu ove najvažnije vjerske institucije Bošnjaka i muslimana u zemlji. Njegov izbor, donesen 10. oktobra u Sarajevu, uslijedio je nakon dugogodišnjeg mandata Husein ef. Kavazovića, koji je ovu funkciju obavljao od 2012. godine.
Riječ je o odluci koja nosi veliki simbolički, institucionalni i društveni značaj, jer reisul-ulema nije samo vjerski autoritet, nego i ličnost koja u javnosti tumači vrijednosti, prioritete i pravce djelovanja Islamske zajednice.
Na izborima održanim u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, Grabus je osvojio 238 glasova, čime je uvjerljivo nadmašio svoje protukandidate. Hafiz prof. dr. Mensur-ef. Malkić dobio je 128 glasova, dok je muftija mostarski Salem-ef. Dedović osvojio 28 glasova. Ovakav raspored glasova pokazuje da je biračko tijelo u njegovoj kandidaturi prepoznalo kombinaciju akademskog znanja, dugogodišnjeg institucionalnog iskustva i međunarodnog ugleda, ali i kontinuitet s vrijednostima koje Islamska zajednica njeguje decenijama.
Rođen je 1968. godine u Travniku, gradu koji je dao brojne ugledne vjerske, kulturne i društvene ličnosti. Osnovno i srednje islamsko obrazovanje stekao je u Sarajevu, gdje je 1987. godine završio Gazi Husrev-begovu medresu. Nakon toga upisao je Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, na kojem je diplomirao 1994. godine. Njegov akademski put nastavljen je magistraturom iz oblasti akaida 2001. godine, a 2008. je doktorirao.
Time je Grabus izgradio profil učenjaka koji povezuje tradicionalno islamsko obrazovanje s univerzitetskim istraživanjem i savremenim pedagoškim pristupom.
Njegova akademska karijera nije bila odvojena od praktičnog rada u Islamskoj zajednici. Naprotiv, upravo ta kombinacija teorije i prakse često se navodi kao jedna od njegovih najvećih prednosti. Godine 2021. izabran je u zvanje redovnog profesora na Fakultetu islamskih nauka, gdje je djelovao kao predavač i istraživač. Njegovo naučno interesovanje obuhvata islamsku teologiju, pitanja vjere, interpretaciju savremenih izazova i odnos muslimanskih zajednica prema društvenim promjenama.
U vremenu kada se religijske institucije sve češće suočavaju s pitanjima identiteta, obrazovanja i javne odgovornosti, upravo takav profil može imati veliku težinu.
Posebno važan dio njegove biografije veže se za Sloveniju, gdje je od 2006. do 2021. godine obavljao dužnost muftije ljubljanskog i predsjednika Mešihata Islamske zajednice. Tokom tog razdoblja bio je jedan od ključnih ljudi u procesu organiziranja i jačanja islamskog institucionalnog života u toj zemlji. Njegov rad obuhvatao je izgradnju povjerenja s državnim institucijama, unapređenje odnosa s drugim vjerskim zajednicama i stvaranje stabilnijeg položaja muslimana u slovenskom društvu.
Za svoj doprinos dobio je i Srebreni orden za zasluge Republike Slovenije, što govori o ugledu koji je stekao i izvan Bosne i Hercegovine.
Nakon povratka u domovinu, 15. septembra 2021. godine preuzeo je dužnost muftije sarajevskog, a taj angažman trajao je do njegovog izbora za reisul-ulemu. Sarajevo je u tom periodu ponovo postalo prostor u kojem je mogao povezati svoja prethodna iskustva iz obrazovanja, vođenja institucija i javnog djelovanja.
U glavnom gradu Bosne i Hercegovine Grabus je dodatno učvrstio svoju reputaciju čovjeka koji razumije i vjerske potrebe zajednice i širi društveni kontekst u kojem Islamska zajednica djeluje.
Tokom kandidature Grabus je jasno izložio kakvu Islamsku zajednicu želi voditi. Njegova poruka bila je usmjerena na autonomnu, institucionalno snažnu i vrijednosno dosljednu zajednicu, a ne na organizaciju koja se oslanja na lične utjecaje ili kratkoročne interese. Među prioritetima koje je istakao nalaze se očuvanje jedinstva Islamske zajednice, poboljšanje položaja imama, kao i njihovo materijalno i radnopravno osnaživanje.
Posebnu pažnju posvetio je obrazovanju, navodeći da je ulaganje u znanje jedini dugoročni način da vjerske institucije ostanu relevantne i otporne na društvene promjene.
U njegovoj viziji posebno mjesto zauzima i mlada generacija. Grabus je naglašavao potrebu da se mladi više uključuju u rad vjerskih i obrazovnih institucija, ali i da se stvore bolji uslovi za djelovanje obrazovanih žena unutar Islamske zajednice. Takav pristup odgovara savremenim društvenim okolnostima, u kojima se od vjerskih zajednica očekuje veća otvorenost, stručnost i sposobnost da prepoznaju potrebe svih svojih članova.
Uz to, naglasio je i važnost efikasnijeg upravljanja vakufskom imovinom, što je jedan od ključnih resursa za finansijsku i organizacijsku održivost Zajednice.
Važan segment njegovog programa odnosi se i na Bošnjake u dijaspori, kao i na povratničke džemate u Bosni i Hercegovini. Grabus smatra da veze s dijasporom moraju biti snažnije, sadržajnije i dugoročno strateški razvijane, jer milioni Bošnjaka izvan domovine i dalje čine važan dio ukupnog identitetskog i kulturnog prostora.
Isto tako, podrška povratničkim zajednicama predstavlja ne samo vjersku, nego i društvenu obavezu, posebno u područjima gdje je obnovljeni život još uvijek osjetljiv i zahtijeva stalnu institucionalnu pažnju. U tom smislu, njegovo iskustvo iz Slovenije moglo bi biti dragocjeno, jer razumije kako se muslimanske zajednice organizuju u okruženju gdje nisu većina.
Njegov profesionalni put nije bio ograničen samo na administrativni i akademski rad. Godinama je bio prisutan i u medijskom prostoru, sarađujući s Radiom Bosne i Hercegovine od 1994. do 2004. godine te s Televizijom Sarajevo od 1999. do 2005. godine.
Takvo iskustvo mu je omogućilo da bolje razumije način na koji javnost prima poruke vjerskih institucija i koliko je važno jasno, smireno i odgovorno komunicirati u društvu koje često prolazi kroz političke i identitetske turbulencije. Pored toga, bio je direktor Kulturno-obrazovnog zavoda Averroes u Ljubljani, kao i član različitih stručnih i uredničkih tijela koja su se bavila islamskom teologijom i međureligijskim dijalogom.
Izborom za reisul-ulemu Grabus preuzima odgovornost koja nadilazi sam administrativni okvir funkcije. Od njega se očekuje da čuva kontinuitet, jedinstvo i autoritet Islamske zajednice, ali i da odgovori na pitanja koja se tiču savremenog položaja muslimana u Bosni i Hercegovini. Među tim izazovima su status imama, održivost obrazovnih ustanova, odnos prema mladima, jačanje povjerenja unutar zajednice i zaštita vjerske i kulturne baštine.
Njegov mandat tek počinje, ali već sada je jasno da će ključ uspjeha biti u sposobnosti da svoja programska opredjeljenja pretvori u konkretne rezultate, uz saradnju s organima Islamske zajednice i podršku vjernika širom zemlje i dijaspore.
Nedžad ef. Grabus na čelo Islamske zajednice dolazi s bogatim iskustvom, obrazovanjem i međunarodnim ugledom, ali i s očekivanjima da će odgovarati na potrebe vremena u kojem institucije moraju biti i duhovne i društveno odgovorne. Njegov izbor mnogi vide kao priliku da Islamska zajednica dobije rukovodstvo koje razumije važnost tradicije, ali i potrebu za prilagođavanjem savremenim okolnostima.
Upravo će taj balans između naslijeđa i budućnosti biti jedno od najvažnijih obilježja njegovog mandata.
