Nova politička većina u Unsko-sanskom kantonu: SDA, POMAK, SBiH i DF imaju put do formiranja vlasti
Prema dosadašnjim izbornim rezultatima i projekcijama raspodjele mandata, u Unsko-sanskom kantonu se ponovo nazire jasna parlamentarna većina koju bi mogli činiti Stranka demokratske akcije (SDA), POMAK, Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i Demokratska fronta (DF). Ovaj politički blok, prema sadašnjim brojkama, raspolaže s dovoljno ruku u kantonalnoj skupštini da preuzme odgovornost za formiranje nove vlade i kreiranje buduće kantonalne politike.
Na izborima održanim 4. oktobra, ove četiri stranke zajedno su osvojile 17 od ukupno 30 zastupničkih mandata u Skupštini Unsko-sanskog kantona. To je minimalna, ali stabilna većina koja omogućava političko djelovanje bez oslanjanja na vanjske podrške. U praksi, to znači da bi nova skupštinska konfiguracija mogla vrlo brzo voditi ka pregovorima o raspodjeli funkcija, programskim dogovorima i eventualnom imenovanju novog saziva kantonalne izvršne vlasti.
Najbolji pojedinačni rezultat ostvarila je SDA, koja je osvojila 20.517 glasova, odnosno 30,2 posto podrške birača. Time je ova stranka potvrdila da i dalje ima snažnu biračku bazu u kantonu, posebno u sredinama u kojima su pitanje infrastrukture, javnih usluga i lokalnog razvoja među najvažnijim političkim temama.
Uz SDA, važnu ulogu u novom rasporedu snaga ima i POMAK, koji je sa 5.765 glasova i tri osvojena mandata dodatno ojačao svoj politički položaj u kantonalnoj politici.
Koalicioni partneri SDA i POMAK-a također su osigurali značajan doprinos većini. SBiH je osvojila 3.553 glasa i dobila dva mandata, dok je koalicija DF/GS sa 3.449 glasova također osvojila dva mandata. Iako brojčano manji od SDA, upravo ti mandati mogu biti presudni za formiranje koherentne većine i za stabilnost budućih odluka u Skupštini USK.
U kantonalnim parlamentima, gdje se često odlučuje tijesnim odnosom snaga, čak i nekoliko mandata može potpuno promijeniti političku sliku.
Ono što ovu novu većinu čini posebno zanimljivom jeste činjenica da sada ima jedan mandat više nego u augustu, kada je ista politička grupacija nakratko preuzela vlast sa 16 zastupnika. Ta razlika, iako na prvi pogled mala, u političkom smislu ima veliku težinu.
Veći broj mandata znači više manevarskog prostora u pregovorima, manji rizik od blokada i bolju mogućnost da se osigura parlamentarna disciplina prilikom glasanja o ključnim pitanjima, od budžeta do kadrovskih rješenja.
Na drugoj strani, opozicioni blok u kantonalnoj skupštini činit će stranke koje su u ovom izbornom ciklusu osvojile manje mandata od očekivanog ili su ostale bez ključne pregovaračke snage. Narodni evropski savez (NES) sa šest mandata i 13.354 glasa, zatim Socijaldemokratska partija (SDP) sa četiri mandata i 8.905 glasova, Laburistička stranka s dva mandata, te Narod i pravda (NiP) s jednim mandatom, činit će parlamentarnu opoziciju.
Iako brojčano slabiji, opozicioni blok i dalje može igrati važnu ulogu u kontroli rada vlasti, kritici odluka i pokušaju da utiče na javni diskurs u kantonu.
Politička situacija u Unsko-sanskom kantonu već neko vrijeme pokazuje koliko su odnosi među strankama fluidni i podložni promjenama. I u augustu je ista grupacija stranaka formirala Vladu USK, kada je na poziciju premijera imenovan Ibrahim Dizdarić iz POMAK-a, umjesto dotadašnjeg premijera Mustafe Ružnića iz NES-a. Taj potez tada je značio smjenu dotadašnje većine i pokušaj uspostave nove parlamentarne ravnoteže.
Međutim, politička stabilnost nije trajala dugo, jer su uslijedile pravne i ustavne komplikacije koje su dodatno zakomplikovale cijeli proces.
Naime, Ustavni sud Federacije BiH je kasnije utvrdio da je prilikom te smjene povrijeđen vitalni nacionalni interes srpskog naroda. Takva odluka imala je direktan politički efekat: Mustafi Ružniću omogućeno je privremeno vraćanje na čelo kantonalne Vlade. Ovaj slučaj pokazuje koliko su u BiH, pa i na kantonalnom nivou, politička pitanja često isprepletena s ustavnim odredbama, zaštitom kolektivnih prava i procedurama koje moraju biti ispoštovane do najsitnijih detalja.
Zbog toga svaki pokušaj formiranja nove vlasti mora biti pravno potpuno čist kako ne bi došlo do novih osporavanja.
Upravo zato je novi raspored snaga u Skupštini USK od presudnog značaja. Sa 17 mandata, SDA, POMAK, SBiH i DF sada imaju politički i institucionalni kapacitet da ponovo pokrenu proces izbora nove Vlade Unsko-sanskog kantona. Iako formalni pregovori još nisu zvanično završeni, ova kombinacija se već sada spominje kao preferirana opcija za uspostavu buduće većine.
U političkoj praksi, to znači da će naredni dani biti ključni za dogovor o resorima, raspodjeli odgovornosti i eventualnom definisanju zajedničkih prioriteta nove vlasti.
Za građane USK-a, sve ove političke promjene nisu samo pitanje stranačkih odnosa, nego i svakodnevnog funkcionisanja kantona. Od rada škola i zdravstvenih institucija, preko infrastrukturnih projekata, pa do socijalne politike i budžetske stabilnosti, sastav vlade direktno utiče na kvalitet života. Upravo zbog toga formiranje većine nije tek tehničko pitanje, već proces koji određuje hoće li kanton ući u period stabilnosti ili ponovo u političku neizvjesnost.
Novi mandatni odnos sugerira da je, barem matematički, put do stabilnije izvršne vlasti sada otvoreniji nego ranije.
Ostaje da se vidi hoće li se nova većina pretočiti u dugoročniji politički dogovor ili će USK i dalje ostati prostor čestih prekompozicija i promjenjivih savezništava. Ipak, ono što je trenutno izvjesno jeste da SDA, POMAK, SBiH i DF imaju dovoljno mandata da preuzmu inicijativu i pokušaju uspostaviti novu vladu.
U kantonu u kojem je politička dinamika često brža od institucionalne stabilnosti, svaki mandat i svaki dogovor mogu biti presudni za naredni period.
