Schmidt nakon izbora: Bosna i Hercegovina ostaje između starih podjela i potrebe za novim političkim početkom
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u razgovoru za njemački Deutschlandfunk dao je opširnu i vrlo direktnu ocjenu nakon proteklih Općih izbora u BiH, naglašavajući da su se izbori odvijali u državi u kojoj još uvijek djeluju duboke etničke i političke linije podjela.
Prema njegovom tumačenju, te linije nisu nestale, niti su ublažene do te mjere da bi se moglo govoriti o potpunom političkom zaokretu, ali su izbori ipak pokazali da postoji prostor za novi početak, naročito ako se posmatra tehnička strana izbornog procesa i nivo povjerenja birača.
Schmidt je podsjetio da su reforme koje su provedene u izbornom sistemu, a koje su u javnosti često vezane upravo za njegovo ime, dale određene rezultate. Posebno je istakao da je uvedena obavezna identifikacija birača otiskom prsta, što, kako je objasnio, smanjuje mogućnost višestrukog glasanja i jača osjećaj kontrole nad procesom.
Takva mjera, prema njegovim riječima, ne rješava sve slabosti izbornog sistema, ali predstavlja važan korak ka većem povjerenju građana u to da njihov glas zaista bude zabilježen i zaštićen od zloupotreba.
U političkom smislu, Schmidt smatra da su izbori pokazali i ograničenja opozicionih aktera, posebno u Republici Srpskoj, gdje, kako je rekao, nije ponuđena uvjerljiva alternativa dominantnom nacionalističkom narativu. Njegova kritika bila je usmjerena i na opoziciju i na njenog istaknutog kandidata Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banje Luke, za kojeg je ocijenio da nije uspio ponuditi realnu viziju koja bi prevazišla postojeće podjele.
Umjesto toga, prema Schmidtovom mišljenju, dio opozicije je ostao unutar istog političkog obrasca koji već godinama dominira javnim prostorom.
Posebno je ukazao na, kako je opisao, zabrinjavajući odnos prema ratnim zločinima i njihovom veličanju u javnom prostoru, podsjećajući na komemoracije Ratku Mladiću u Srbiji i na slične obrasce u Republici Srpskoj. Schmidt je rekao da se politički protivnik Milorada Dodika ne može pobijediti time što će se zauzeti još tvrđa nacionalistička pozicija, nego isključivo nuđenjem drugačije politike, zasnovane na odgovornosti, budućnosti i konkretnim rješenjima.
To je, prema njegovoj procjeni, jedna od ključnih slabosti opozicije: nije ponudila viziju koja bi privukla birače umorne od stalnih nacionalnih mobilizacija.
Govoreći o Miloradu Dodiku, Schmidt je podsjetio da je lider SNSD-a osuđen i da mu je zbog toga onemogućeno da se kandiduje, ali je istovremeno naglasio da je Dodik i dalje ostao centralna politička figura među srpsko-bosanskim nacionalistima u Republici Srpskoj.
Schmidt je ocijenio da Dodik uporno zagovara ideju secesije i da ne krije politički cilj udaljavanja entiteta od Bosne i Hercegovine, pri čemu se, kako je rekao, može pretpostaviti da bi najradije vidio još bliže institucionalno vezivanje tog prostora za Srbiju. Time je, prema Schmidtovom sudu, potvrđeno da su izbori donijeli promjene u proceduri, ali ne i u dubinskoj političkoj logici koja i dalje dominira dijelom zemlje.
Jedan od najupečatljivijih dijelova intervjua bio je onaj u kojem je Schmidt govorio o Dodikovoj sposobnosti da dobije podršku i sa Zapada i s Istoka, uključujući Donalda Trumpa i Vladimira Putina. Iako je bio oprezan u formulacijama, jasno je poručio da Dodik posjeduje politički instinkt i sposobnost preživljavanja u vrlo nestabilnom okruženju.
Nazvao ga je političkim stvorenjem prvog reda, naglašavajući da takvi lideri koriste svaku priliku da izgrade ili obnove svoju moć, bez obzira na cijenu ili posljedice po institucije i društvo. Schmidt je posebno podsjetio na Dodikove česte kontakte s Putinom, opisujući ih kao odnos koji je godinama imao simbolički i politički značaj.
U tom kontekstu, bivši visoki predstavnik je objasnio da podrška ruskog predsjednika u pokušajima slabljenja ili cijepanja država u regiji i šire nije neobična pojava, jer se takve političke kombinacije, kako je rekao, mogu vidjeti i u drugim dijelovima svijeta. Međutim, na pitanje da li je Dodik uspio pridobiti i Sjedinjene Američke Države, Schmidt je zauzeo znatno oprezniji stav. Po njegovoj ocjeni, američka politika nije suštinski promijenjena.
Možda je postala glasnija i u pojedinim trenucima nepredvidivija, ali osnova američkog stava, kako tvrdi, i dalje ostaje ista: podrška Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Schmidt je pritom podsjetio da je i u američkom Kongresu nedavno potvrđeno da State Department i dalje stoji iza Daytona, a samim tim i iza ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Taj detalj je, prema njemu, važan jer pokazuje da lobiranje i politički pritisci mogu stvarati buku, ali ne moraju nužno promijeniti temeljni međunarodni stav.
Upravo zato smatra da je u ovom trenutku moguće kontrolisati posljedice različitih pokušaja destabilizacije, iako upozorava da taj proces zahtijeva stalnu pažnju i spremnost na reakciju.
Na pitanje da li je Bosna i Hercegovina nakon izbora bliža raspadu, Schmidt je odgovorio odlučno negativno. Ipak, nije sakrio zabrinutost da bi naredna godina mogla donijeti nove pokušaje političke podjele zemlje, posebno kroz inicijative koje bi ponovo pokretale iste separatističke teme. Prema njegovom mišljenju, tada će biti presudno da reakcija bude jasna, čvrsta i nedvosmislena, jer bi svako oklijevanje moglo otvoriti prostor za nove krize.
Istovremeno je izrazio nadu da će mlađe generacije u Bosni i Hercegovini, zajedno s novim ljudima u politici, preuzeti više odgovornosti i početi mijenjati dugogodišnji obrazac blokada i podjela.
Schmidtove izjave dolaze u trenutku kada Bosna i Hercegovina i dalje balansira između formalnih evropskih ambicija i unutrašnjih političkih sporova koji usporavaju institucionalni napredak. Njegova poruka, iako često oštra, zapravo podsjeća da izbori sami po sebi ne rješavaju duboke probleme jedne države ako iza njih ne slijede ozbiljne političke promjene, odgovorno liderstvo i spremnost da se prevaziđu etnonacionalne matrice koje već decenijama određuju javni život.
Upravo zbog toga, Schmidt je i nakon izbora insistirao na tome da je potreban novi politički početak, ali da taj početak neće doći sam od sebe, nego samo uz stvarnu volju da se mijenja postojeći sistem.
