Veritas upozorava na pojačanu kontrolu objava i moguće posljedice za građane Srbije u Hrvatskoj
Dokumentaciono-informacioni centar Veritas ponovo je skrenuo pažnju javnosti na praksu hrvatskih organa prema građanima Srbije koji putuju u Hrvatsku, upozoravajući da bi objave na društvenim mrežama mogle postati razlog za pokretanje sudskih i administrativnih postupaka.
Prema navodima ove organizacije, riječ je o situaciji u kojoj se sadržaj sa interneta, uključujući i objave koje su bile dostupne kratko vrijeme, može tumačiti kao narušavanje javnog reda i mira ili kao oblik veličanja ratnih zločinaca. Takva praksa, tvrde iz Veritasa, za putnike iz Srbije može imati dalekosežne posljedice, od novčanih kazni do zabrane ulaska u Evropsku uniju.
Upozorenje je uslijedilo nakon nekoliko slučajeva koji su privukli pažnju javnosti, među kojima su hapšenje srpskog fudbalera Branislava Joke na stadionu u Bolmanu i procesuiranje umjetnice Svetlane Spajić u Zadru. Iz Veritasa tvrde da ovi događaji pokazuju kako hrvatske institucije, osim klasičnog sudskog postupka, koriste i poseban administrativni mehanizam koji može dovesti do ekspresnog protjerivanja stranih državljana.
Organizacija navodi da se takav pristup posebno odražava na Srbe, ali i na državljane Bosne i Hercegovine, ukoliko se njihove objave ili javni nastupi ocijene spornim.
Prema objašnjenju Veritasa, postupak u Hrvatskoj navodno ide u dva odvojena pravca. Prvi je prekršajni postupak, u kojem sud može izreći novčanu kaznu ili uslovnu kaznu zatvora. Međutim, i kada sudska odluka bude blaga, to ne znači da je postupak završen. Drugi tok je, kako tvrde iz ove organizacije, administrativni postupak koji pokreće policija po službenoj dužnosti, i to na osnovu Zakona o strancima.
Upravo taj dio, prema njihovim navodima, predstavlja dodatni rizik za sve koji nisu državljani Hrvatske.
Kako, prema Veritasu, funkcioniše administrativni mehanizam
Veritas tvrdi da hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova koristi diskreciona ovlaštenja kako bi stranim državljanima izreklo mjeru izgona i zabranu ulaska na prostor Evropskog ekonomskog prostora, koji obuhvata Evropsku uniju, Norvešku, Island i Lihtenštajn. Prema njihovim navodima, takva mjera najčešće traje od tri mjeseca do godinu dana, ali je posebno problematično to što se automatski evidentira u Šengenski informacioni sistem (SIS).
To znači da osoba kojoj je izrečena zabrana može biti spriječena da uđe ne samo u Hrvatsku, već i u druge zemlje članice EU.
Ovakva upozorenja imaju težinu jer se ne radi samo o mogućoj kazni za jedan sporni komentar ili objavu, već i o posljedici koja može uticati na slobodu kretanja u cijelom evropskom prostoru. U praksi, osoba koja se nađe na ovoj listi može imati poteškoće prilikom prelaska granica, kontrole na aerodromima, a u nekim slučajevima i pri traženju posla ili regulisanju boravka.
Zato Veritas insistira da se građani Srbije prije puta u Hrvatsku pažljivo informišu o tome šta su objavljivali, dijelili ili komentarisali na internetu.
Prema tvrdnjama iz ove organizacije, među najčešćim povodima za postupanje hrvatskih organa nalaze se objave na Facebooku, Instagramu i TikToku. Posebno upozoravaju da se, kako kažu, prate i kratkotrajni sadržaji poput „storija“, iako su oni vidljivi samo 24 sata.
Veritas navodi da se pod sumnju mogu dovesti i stari video-snimci, fotografije sa koncerata, poruke sa obilježjima nacionalnog ili političkog sadržaja, kao i pjesme koje su snimljene mnogo ranije, ali se i dalje mogu pronaći na mreži. Na taj način, tvrde, internet arhiva postaje svojevrsni dokazni materijal koji se može koristiti retroaktivno.
Posebna pažnja na profile građana srpske nacionalnosti
Jedan od najosjetljivijih dijelova saopćenja odnosi se na navod da hrvatska granična i unutrašnja policija imaju posebne službe koje detaljno i retroaktivno prate profile građana srpske nacionalnosti. Veritas tvrdi da takvo praćenje nije usmjereno samo na sadržaje objavljene u trenutku ulaska u Hrvatsku, nego i na objave koje su godinama ranije postavljene na društvenim mrežama.
Prema njihovom tumačenju, policija ne posmatra samo šta je objavljeno, već i kontekst, simbole, muzičke sadržaje i komentare koji se mogu povezati s ratnom prošlošću ili nacionalnim tenzijama.
Organizacija navodi da se i prolazni sadržaji, poput kratkih video-klipova ili „storija“, mogu podvesti pod prekršaj „narušavanja javnog reda i mira“. U tu kategoriju, kako tvrde, ulazi i sadržaj koji vlasti tumače kao veličanje osoba osuđenih za ratne zločine. Upravo zbog toga građani koji planiraju putovanje u Hrvatsku, bilo turistički, poslovno ili porodično, prema savjetu Veritasa treba da budu izuzetno oprezni u vezi s javno dostupnim sadržajima na svojim profilima.
U širem regionalnom kontekstu, ovakva upozorenja ponovo otvaraju pitanje odnosa prema prošlosti, ratnim simbolima i načina na koji države tumače slobodu izražavanja. Dok jedni smatraju da je riječ o legitimnoj zaštiti javnog reda i evropskih pravila, drugi upozoravaju da se granica između sankcionisanja govora mržnje i politički motivisanog postupanja može lako zamagliti.
Upravo zbog toga slučajevi poput onih o kojima govori Veritas izazivaju snažne reakcije u javnosti i ostavljaju osjećaj nesigurnosti među putnicima.
Šta je s osobama koje imaju dvojno državljanstvo
Veritas posebno ističe da se drugačiji pravni položaj odnosi na osobe koje, osim srpskog ili bosanskohercegovačkog, imaju i hrvatsko državljanstvo. Prema njihovim navodima, dvojni državljani ne mogu biti izloženi mjeri policijskog protjerivanja niti zabrani ulaska kroz Šengenski informacioni sistem, jer su prema hrvatskom pravu već domaći državljani.
To ne znači da ne mogu biti procesuirani pred prekršajnim sudom, ali ih policija ne može tretirati kao strance u smislu Zakona o strancima.
Drugim riječima, osoba s dvojnim državljanstvom može platiti novčanu kaznu ili se suočiti s prekršajnim postupkom ukoliko sud procijeni da je objava ili javni nastup bio problematičan, ali ne može biti administrativno protjerana iz Hrvatske na način na koji to može biti slučaj sa stranim državljanima.
Ova razlika je važna jer pokazuje da pravni status osobe direktno utiče na to koje se mjere mogu primijeniti i koliko daleko vlasti mogu ići u sankcionisanju.
Podsjećanje na ranije slučajeve dodatno pojačava zabrinutost. Hrvatska je, prema navodima iz teksta, u prethodnom periodu već izricala kazne građanima Srbije i Bosne i Hercegovine zbog veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića. U pojedinim slučajevima, osim novčanih sankcija, uslijedile su i mjere zabrane boravka u Hrvatskoj, a pojedinci su, kako se navodi, ostali i bez radnih mjesta.
Takvi primjeri služe kao upozorenje da internet sadržaj danas može imati vrlo konkretne posljedice u stvarnom životu, naročito kada je riječ o osjetljivim temama i prelasku granice.
Za putnike iz regiona, a posebno za one koji redovno putuju u Hrvatsku zbog posla, porodice ili odmora, ovakve informacije znače da je potrebno dodatno oprezno ponašanje u digitalnom prostoru. Društvene mreže više nisu samo privatna zona komunikacije, nego i javni prostor u kojem objave mogu biti pregledane, arhivirane i kasnije tumačene u pravnom postupku.
Upravo zbog toga Veritas poručuje da je prevencija najbolja zaštita: provjera profila, razumijevanje sadržaja koji je javno dostupan i svijest o mogućim posljedicama prije putovanja mogu spriječiti ozbiljne probleme na granici ili nakon ulaska u zemlju.
U konačnici, ovaj slučaj pokazuje koliko su odnosi između pravnog sistema, digitalnih tragova i političke osjetljivosti postali složeni. Jedna objava, pjesma ili kratki video mogu se različito tumačiti u zavisnosti od konteksta, države i osobe koja ih je postavila.
Zato Veritasovo upozorenje nije samo poruka o mogućim kaznama, već i podsjetnik da se u savremenom vremenu granice ne prelaze samo pasošem, nego i onim što je čovjek ranije ostavio na internetu.
