Centralni predizborni skup SDA u Gračanici: Izetbegović poručio da je vrijeme za, kako kaže, povratak politike otpora i razvoja

U Velikoj sali Bosanskog kulturnog centra u Gračanici održan je centralni predizborni skup Gradske organizacije SDA Gračanica, događaj koji je privukao veliki broj članova, simpatizera i građana iz ovog dijela Tuzlanskog kantona. U prepunoj sali, pred publikom koja je pažljivo pratila svaku poruku, govorio je predsjednik SDA i kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.

Skup je bio više od klasičnog predizbornog obraćanja: pretvorio se u političku poruku o smjeru kojim bi, prema SDA, zemlja trebalo da ide nakon izbora.

Izetbegović je svoj govor u najvećoj mjeri usmjerio na predstojeće Opće izbore, ali i na širi politički i ekonomski ambijent u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da su ovi izbori, kako je rekao, „sudbonosno važni“, jer se država nalazi u složenom regionalnom i unutrašnjem trenutku u kojem je, prema njegovim riječima, potrebno ozbiljno političko promišljanje i odlučnost.

Istakao je da će, ukoliko SDA dobije priliku da ponovo preuzme odgovornost, pred novom/starom vlasti stajati težak zadatak popravljanja štete i zaustavljanja negativnih procesa koji su se, po njegovoj ocjeni, nakupili u prethodnom periodu.

Govoreći o trenutnoj vlasti, lider SDA je naveo da politički aranžmani na državnom nivou, kako ih on vidi, nisu rezultat istinske programske usklađenosti nego dogovora među drugim akterima koji su, prema njegovim riječima, doveli do ustupanja brojnih pozicija. Posebno je kritički govorio o ulozi stranaka Trojke, sugerirajući da su u koalicijske odnose ušle po cijenu kompromisa koji su, prema njegovoj procjeni, oslabili državni kapacitet.

U tom kontekstu istakao je da se pojedini politički potezi danas ne mogu posmatrati odvojeno od posljedica koje su ostavile na institucionalnu stabilnost i povjerenje građana.

Jedna od centralnih tema njegovog nastupa bila je ekonomija. Izetbegović je upozorio na javni dug i praksu kontinuiranog zaduživanja, tvrdeći da bi bez novih kredita i finansijskih injekcija bilo teško održavati redovne obaveze poput isplate penzija i drugih budžetskih izdvajanja. Prema njegovim riječima, zemlja je ušla u, kako je opisao, spiralu zaduživanja iz koje će biti potrebno mnogo vremena i fiskalne discipline da se izađe.

Ovakve poruke bile su usmjerene ne samo na kritiku aktuelne vlasti nego i na stvaranje dojma da SDA nudi ozbiljniju ekonomsku alternativu.

U nastavku govora, Izetbegović je predstavio i osnovne konture programa SDA za naredni mandat. Posebnu pažnju posvetio je konceptu nazvanom „3×50“, koji je predstavio kao programsku formulu za ekonomski preporod. Prema tom planu, cilj je realizacija 50 milijardi KM investicija, otvaranje 50.000 novih radnih mjesta te povećanje plaća i penzija za 50 posto.

Kako je pojasnio, riječ je o ambicioznom modelu koji bi, ukoliko bude proveden, mogao donijeti snažniji razvoj, veći nivo životnog standarda i dugoročno stabilniju ekonomsku perspektivu za građane Bosne i Hercegovine.

Ovaj programski okvir, međutim, nije predstavljen izolirano, već kao nastavak političke borbe koju SDA, prema njegovim riječima, vodi već godinama. Izetbegović je podsjetio da je, kako je rekao, povratak SDA počeo na lokalnim izborima prije dvije godine, te da bi njegov konačni završetak trebao uslijediti 4. oktobra 2026. godine.

Time je nastojao povezati lokalni politički uspjeh s višim nivoima vlasti, sugerirajući da postoji kontinuitet političkog jačanja stranke na terenu koji bi se, prema njegovoj viziji, trebao preliti i na državni nivo.

Poseban segment obraćanja odnosio se na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Izetbegović je poručio da se SDA, kako je rekao, suprotstavlja koaliciji od 14 stranaka i da se politički pritisci na njega i stranku ne mogu porediti s onim što je do sada prolazio.

U emotivnijem tonu rekao je da ne zna za izdaju i da nije izdao ni u Zagrebu, ni u Beogradu, ni u Briselu, ni u Neumu, čime je želio naglasiti svoju dosljednost u vođenju politike za koju tvrdi da štiti interese države i naroda. Takve poruke bile su namijenjene mobilizaciji baze i stvaranju slike o SDA kao stranci koja, prema njegovim riječima, ima karakter i otpornost.

Na skupu su se, osim Izetbegovića, obratili i drugi visoki funkcioneri SDA. Govorio je Muamer Zukić, potpredsjednik stranke i nosilac liste za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, zatim Šekib Umihanić, predsjednik Kantonalnog odbora SDA Tuzlanskog kantona i nosilac liste za Skupštinu TK, kao i gradonačelnik Gračanice Sadmir Džebo.

Njihova obraćanja dodatno su naglasila lokalnu i kantonalnu organizacijsku snagu SDA, kao i nastojanje da se biračima predstavi široka politička mreža koja djeluje od općinskog do državnog nivoa. Također su predstavljeni kandidati Gradske organizacije SDA Gračanica na predstojećim Općim izborima.

Politički značaj skupa u Gračanici ne ogleda se samo u broju prisutnih, nego i u simbolici mjesta održavanja. Gračanica je za SDA važna tačka političke podrške u sjeveroistočnoj Bosni, a veliki odziv na ovakve skupove često služi kao indikator mobilizacije biračkog tijela.

U predizbornim kampanjama ovakvi događaji imaju dvostruku funkciju: s jedne strane demonstriraju snagu organizacije, a s druge šalju poruku protivnicima da je baza stranke i dalje aktivna, disciplinovana i spremna za izbore.

Na kraju obraćanja, Izetbegović je pozvao članove, aktiviste i simpatizere SDA da u završnici kampanje ne ostanu pasivni, nego da razgovaraju sa svojim prijateljima, komšijama i članovima porodice koji još nisu odlučili kome će dati glas. Takav apel pokazuje da SDA kampanju vodi i kao klasičnu terensku političku akciju, u kojoj je svaki razgovor važan, a svaka neodlučna osoba potencijalni glas koji može preokrenuti rezultat.

U atmosferi koja je podsjećala na kombinaciju stranačkog okupljanja i političkog mobiliziranja, poruka iz Gračanice bila je jasna: izbori se doživljavaju kao prekretnica, a SDA sebe vidi kao stranku koja, po vlastitom uvjerenju, ima plan, iskustvo i ambiciju da ponovo preuzme vodeću ulogu u državi.