Rijad tvrdi da je oborio dron usmjeren prema Meki, Huti poriču odgovornost
Saudijska Arabija je saopćila da su njene protivzračne snage u utorak navečer presrele i uništile dron za koji tvrde da je bio usmjeren prema Meki, što je izazvalo novu zabrinutost zbog sigurnosti u jednom od najosjetljivijih područja u islamskom svijetu. Prema navodima saudijske vojne koalicije, letjelica je oborena prije nego što je ušla u zabranjeni zračni prostor, čime je, kako ističu iz Rijada, spriječena potencijalna prijetnja civilima i vjernicima.
Glasnogovornik saudijske koalicije Turki al-Maliki izjavio je da je riječ o “neprijateljskom dronu” te poručio da je ovaj incident shvaćen kao pokušaj zastrašivanja vjernika i narušavanja sigurnosti svetih mjesta. On je naglasio da su sigurnost Dviju svetih džamija, kao i zaštita miliona hodočasnika koji posjećuju Meku i Medinu, “crvena linija” za saudijske vlasti.
U javnom obraćanju posebno je podvučeno da će Kraljevina odgovoriti na svaku prijetnju koja bi mogla ugroziti stabilnost tog prostora.
Incident je dodatno dobio na težini jer su saudijske vlasti u Meki aktivirale sigurnosno upozorenje, prvi put od 2017. godine. Upozorenje je trajalo samo nekoliko minuta, ali je izazvalo zabrinutost među stanovništvom i posjetiocima, naročito zato što se istovremeno kratko proširilo i na područja Taifa i Džede, jednog od najvećih saudijskih gradova na Crvenom moru.
Iako je alarm brzo ukinut, sama činjenica da je aktiviran u blizini najsvetijeg mjesta islama pokazuje koliko su regionalne tenzije i dalje visoke.
Sa druge strane, Huti su kategorično odbacili saudijske optužbe. Vojni izvor te jemenske grupe, kako je prenijela agencija SABA, rekao je da iz Jemena nije uputena nikakva prijetnja prema Meki niti prema drugim svetim mjestima. Prema njihovim tvrdnjama, Rijad iznosi dezinformacije i pokušava stvoriti politički i medijski pritisak.
Hazem al-Assad, član političkog biroa Huta, dodatno je odbacio navode o napadu, tvrdeći da se radi o optužbi koja je već ranije korištena u sličnim okolnostima i da ne postoji nikakav dokaz koji bi potvrdio saudijsku verziju događaja.
Ovaj događaj nije izolovan, nego se odvija u kontekstu dugotrajnog rata u Jemenu koji traje od 2015. godine. Tada je Saudijska Arabija pokrenula vojnu intervenciju nakon što su Huti zauzeli glavni grad Sanu i svrgnuli međunarodno priznatu jemensku vladu. Od tada je sukob postao jedan od najtežih regionalnih konflikata u posljednjoj deceniji, sa hiljadama žrtava, velikim brojem raseljenih osoba i dubokim humanitarnim posljedicama po stanovništvo Jemena.
Kroz godine borbi, granica između vojnih, političkih i simboličkih ciljeva često je bila vrlo tanka, a napadi dronovima i projektilima postali su važan dio tog sukoba.
Posebno važan trenutak u pokušajima smirivanja tenzija bilo je primirje postignuto uz posredovanje Ujedinjenih nacija u aprilu 2022. godine. To primirje je u velikoj mjeri smanjilo direktne napade na saudijsku teritoriju i dalo nadu da bi sukob mogao ući u fazu političkog rješenja. Međutim, tišina je bila samo djelimična i privremena.
Napetosti su ponovo porasle nakon što su Huti u julu objavili blokadu saudijskog brodarstva i preuzeli kontrolu nad važnim tačkama na obali Bab el-Mandeba, strateški izuzetno osjetljivom prolazu kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine.
Zašto je Meka simbolički i sigurnosno najosjetljivija tačka
Za razliku od drugih gradova u Saudijskoj Arabiji, Meka ima posebno mjesto u vjerskom i političkom životu muslimanskog svijeta. U tom gradu se nalazi Kaba, najsvetije mjesto islama, prema kojem se muslimani širom planete okreću tokom svakog namaza. Zbog toga svaki sigurnosni incident u njenoj blizini automatski dobija globalnu dimenziju.
Čak i kada šteta nije nastupila, sama mogućnost da bi svetilište moglo biti ugroženo izaziva snažne reakcije, ne samo u Saudijskoj Arabiji nego i širom islamskih zemalja.
Saudijske vlasti godinama ulažu ogromne resurse u zaštitu Meke, Medine i drugih važnih lokacija povezanih s islamom. To uključuje protivzračnu odbranu, kontrolu zračnog prostora, intenzivno nadgledanje kretanja dronova i pojačane sigurnosne mjere tokom hadža i umre. Svaki pokušaj da se ta mjesta predstave kao meta napada ima potencijal da izazove širu regionalnu reakciju, ali i da utiče na raspoloženje miliona vjernika koji dolaze iz različitih dijelova svijeta.
Za sada nije poznato da li će posljednji incident imati posljedice po organizaciju hadža i umre, koji svake godine privlače milione muslimana. Iako su saudijske vlasti brzo smirile situaciju, ovakvi događaji podsjećaju koliko je sigurnost u svetim gradovima povezana s političkim prilikama u širem regionu.
Svaka eskalacija između Rijada i Huta, pa makar i bez direktnih žrtava, može otvoriti nova pitanja o stabilnosti u Crvenom moru, granicama zračnog prostora i zaštiti hodočasnika.
Analitičari upozoravaju da je upravo kombinacija vjerskog značaja Meke, strateške važnosti Crvenog mora i produženog jemenskog rata ono što ovaj slučaj čini posebno osjetljivim. U takvom okruženju, i optužbe i poricanja imaju političku težinu, jer svaka strana pokušava oblikovati međunarodnu percepciju događaja. Rijad nastoji pokazati da ima kontrolu nad sigurnošću svetih mjesta, dok Huti odbacuju odgovornost kako ne bi dodatno narušili svoj regionalni položaj i pregovaračku poziciju.
Iako je konkretna prijetnja ovoga puta, prema saudijskim tvrdnjama, brzo neutralisana, činjenica da je alarm u Meki aktiviran pokazuje da sukob iz Jemena i dalje može imati posljedice daleko izvan njegovih granica.
U vremenu kada se očekuje stabilnost pred vjerske skupove i sezonske posjete, svaka nova optužba ili incident podsjeća da mir u ovom dijelu Bliskog istoka ostaje krhak, a sigurnost svetih mjesta i dalje zavisi od šireg političkog dogovora koji još nije postignut.
