Zahtjev za angažman Oružanih snaga Hrvatske na granici
Predsjednik hrvatske stranke Most, Nikola Grmoja, ponovo je izrazio zabrinutost oko situacije na granici Hrvatske, zahtijevajući angažman Oružanih snaga u svrhu zaštite državne granice. Ovaj zahtjev dolazi usred sve učestalijih izvještaja o masovnom ulasku migranata, posebno nakon incidenta u španskoj enklavi Ceuti, gdje su migranti iz Maroka stvorili izazove za vlasti.
Grmoja smatra da Hrvatska treba usvojiti nultu stopu tolerancije prema nezakonitim prelascima granice, naglašavajući potrebu za proaktivnim pristupom u rješavanju ovog problema.
Grmoja je istakao da trenutna situacija s migrantima ne bi trebala biti ignorisana. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada se u regiji mogu primijetiti promjene u migracionim obrascima, a Hrvatska bi, prema njegovom mišljenju, trebala biti spremna na nove izazove.
On je pozvao na ponovno uvođenje kvota za strane radnike, kao i određivanje zemalja iz kojih ti radnici mogu dolaziti, kako bi se spriječila nekontrolisana imigracija koja bi mogla promijeniti nacionalni sastav Hrvatske. Ova zabrinutost nije bez osnova, s obzirom na povijest migracija koja je oblikovala demografske strukture u različitim vremenskim okvirima.
Statistika o nezakonitim prelascima granice
Podaci iz hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju drastičan pad broja evidentiranih nezakonitih prelazaka granice. Naime, broj slučajeva se smanjio sa 69.726 u 2023. godini na 16.409 tokom 2025. godine, što predstavlja pad od oko 76 posto. Ovi podaci sugeriraju određeni uspjeh u prevenciji nezakonitih prelazaka, ali Grmoja je upozorio da to ne znači da Hrvatska neće biti suočena s novim migrantskim krizama u budućnosti.
U svijetu u kojem se političke i ekonomske prilike brzo mijenjaju, teško je predvidjeti buduće tokove migracija.
U tom kontekstu, Grmoja je spomenuo Bosnu i Hercegovinu kao potencijalni izvor novog migracijskog pritiska, ukazavši na moguće političke manipulacije koje bi mogle nastati kao posljedica ruskog utjecaja u Republici Srpskoj. “Postoji mogućnost da neko u našem susjedstvu, ne trebam vam crtati, zakuha stvari. Tu govorim o BiH,” kazao je Grmoja, pridajući posebnu pažnju na složenost političkih odnosa u regiji.
Ova izjava ističe važnost praćenja ne samo trenutnih brojki, već i šireg političkog konteksta koji može utjecati na migracije.
Stavovi stranke Most o migrantima
Stranka Most se protivi promjenama u nacionalnom sastavu Hrvatske putem ilegalnih migracija, kao i nekontroliranom uvozu strane radne snage. Grmoja je naglasio da je važno zaštititi hrvatske interese i radna mjesta, a da bi to postigao, potrebno je pojačati mjere na granicama. To uključuje i bolju suradnju između vojske i policije u nadzoru granica, što je posebno važno u vrijeme kada se suočavamo s potencijalnim sigurnosnim krizama.
U tom smislu, jasno je da bi angažman Oružanih snaga mogao igrati ključnu ulogu u jačanju sigurnosti na granici i stavljanju migracionih tokova pod kontrolu.
Grmoja je također istaknuo da bi hrvatska vojska trebala biti spremna da reaguje u slučaju da se situacija pogorša. Pozivajući se na događaje u Ceuti, on je ukazao na to da problem koji se trenutno čini udaljenim može brzo postati ozbiljna prijetnja za sigurnost zemlje. Ovo nije prvi put da Grmoja traži angažman vojske na granici; slične zahtjeve iznosio je tokom migrantskog vala 2020.
godine, kada je tvrdio da policija nema dovoljno osoblja za pokrivanje svih graničnih područja. U ovom trenutku, naša sigurnost zavisi od pripremljenosti i sposobnosti da se odgovor na krize prilagodi onome što se događa na terenu.
Zaključak i budućnost migrantske politike
U svjetlu svih navedenih informacija, jasno je da će pitanje migracija i dalje ostati ključno pitanje za Hrvatsku. Stranka Most, pod vodstvom Nikole Grmoje, nastavlja lobirati za strože mjere i zaštitu granica, naglašavajući potrebu za nacionalnom sigurnošću i stabilnošću. Kako se situacija u regiji razvija, od ključne je važnosti da Hrvatska bude spremna na sve izazove koji se mogu pojaviti u budućnosti.
Ova spremnost podrazumijeva ne samo vojnu i policijsku prisutnost na granicama, već i strateško planiranje i suradnju sa susjednim državama i međunarodnim organizacijama.
S obzirom na sve veće napetosti i složenosti globalnih migracijskih tokova, Hrvatska će morati pronaći ravnotežu između humanitarnog pristupa prema migrantima i očuvanja vlastitih nacionalnih interesa. Ovo će zahtijevati razvijanje sveobuhvatne strategije koja uključuje pravedne i humane mjere, ali i čvrste sigurnosne politike.
U konačnici, budućnost hrvatske migracijske politike ovisi o sposobnosti vlasti da se prilagode novim izazovima i da učinkovito odgovore na potrebe kako domaćih građana, tako i onih koji traže sigurnost i bolje životne uvjete.
