Dragan Čović o Visokom Predstavniku i Pravu Hrvata u BiH
Dragan Čović, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i vođa političke stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, nedavno je iznio svoja stajališta o trenutnoj političkoj situaciji u zemlji. Njegove izjave usmjerene su na **ukidanje institucije visokog predstavnika**, koju smatra zastarjelom i štetnom za politički proces u BiH.
Tokom svog gostovanja na RTV HB, Čović je naglasio da su dosadašnji visoki predstavnici, njih osam, doprinijeli produbljivanju političkih nesuglasica, umjesto da rješavaju krizne situacije koje su bile prisutne u zemlji.
Prema Čovićevim riječima, visoki predstavnik je institucija koja nije ostvarila pozitivan uticaj na stabilizaciju političkog ambijenta u BiH. On se osvrnuo na **bonnske ovlasti**, koje su korištene od strane visokih predstavnika, te istaknuo da su one samo dodatno otežale situaciju, potičući sukobe među političkim akterima.
Čović smatra da je apsurdno zalagati se za suverenitet države, a istovremeno predavati dio tog suvereniteta stranim zvaničnicima koji donose zakone koji se ne poklapaju uvijek s voljom građana. Ova situacija postavlja pitanje efikasnosti i opravdanosti postojanja visokog predstavnika, čiji je mandat, prema njegovim riječima, postao sve više kontroverzan.
Hrvati u BiH i Njihova Prava
U kontekstu prava Hrvata, Čović je odlučno odbacio optužbe ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da Hrvati uživaju više prava nego što im Ustav garantuje. On je istaknuo **uzurpaciju pozicije hrvatskog člana Predsjedništva**, naglašavajući da se odluke donose u Domu naroda često pod uticajem bošnjačkih glasova. Čović je ustvrdio da su Hrvati, u odnosu na svoja prava prema Ustavu, u znatno nepovoljnom položaju.
Ova izjava izazvala je brojne reakcije, a mnogi smatraju da se radi o sistemskom problemu koji može dovesti do destabilizacije političkog sistema u BiH.
Čović je ukazao na to da model jednakopravnosti, dogovoren u Mostaru, koji podrazumijeva minimalne i maksimalne nacionalne kvote, treba primijeniti i na višim razinama vlasti. Ovim pristupom, prema njegovom mišljenju, stvorila bi se ravnoteža u donošenju odluka i osiguralo da se glas Hrvata u BiH čuje i uvažava.
“Hrvati imaju mnogo, mnogo manje nego što im po Ustavu pripada”, kazao je Čović, naglašavajući potrebu za boljim pravnim okvirom koji bi osigurao prava svih konstitutivnih naroda u BiH. Ovaj problem može imati dugoročne posljedice po stabilnost zemlje, a može izazvati i dodatne tenzije među etničkim grupama.
Politička Situacija u BiH
Osim toga, Čović je govorio o važnosti održavanja sjednica Doma naroda, gdje se trenutno razmatraju **dvije ključne evropske zakonske inicijative**. On je istakao da je hrvatska strana preuzela odgovornost za vođenje sjednica te da je usvojila plan za nadoknadu propuštenog u proteklih godinu i pol dana.
Čović je najavio da će se održati hitna sjednica Doma naroda PS BiH 27. srpnja, koja će biti posvećena proračunu institucija BiH. Naglasio je kako je važno da se rad institucija odvija nesmetano kako bi se izbjegla stagnacija, što može dodatno destabilizovati politički okvir zemlje.
Komentirajući nedavnu izjavu ministra prometa i komunikacija Edina Forte o gubitku značajnih sredstava iz Plana rasta zbog izostanka dogovora o reformskoj agendi, Čović je izrazio zabrinutost. On je ukazao na to da blokiranje već postignutih sporazuma s Evropskom unijom može rezultirati gubitkom od 50 do 100 miliona eura. Prema njegovim riječima, to nije samo pitanje novca, nego i pitanje **kredibiliteta i povjerenja** BiH kao partnera u EU.
Ova situacija može imati dugoročne posljedice po ekonomsku stabilnost zemlje, a može dodatno oslabiti njenu poziciju na međunarodnoj sceni.
Podrška i Budućnost BiH
Čović je također osvrnuo na međunarodnu podršku koju BiH ima, posebno ističući podršku od strane **Vlade Republike Hrvatske** na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem. On je naglasio kako ova podrška može biti ključna za jačanje političkog dijaloga u BiH i omogućavanje bržeg napretka prema EU.
Ova vrsta suradnje, smatra Čović, može pomoći da se BiH ne izostavi iz evropskih integracija, pogotovo u svjetlu trenutnih dešavanja u regionu. U tom kontekstu, Čović ističe da je saradnja između država ključna za stabilnost i prosperitet cijelog Zapadnog Balkana.
Napominjući važnost usvajanja Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, Čović je ovaj dokument dočekao s oduševljenjem, ali je također rekao da nije donio ništa novo u odnosu na prethodne deklaracije. On je istaknuo da postoji **ustavna obaveza** institucija Republike Hrvatske da brinu o interesima Hrvata u BiH.
Čović je izrazio zahvalnost za kontinuiranu podršku kroz različite infrastrukturne i ekonomske projekte, ali je i upozorio na potrebu za konkretnijim akcijama koje bi dovele do stvarnog unapređenja položaja Hrvata u BiH.
