NATO Samit u Ankari: Fokus na Ukrajinu, Bosna i Hercegovina u Sjeni
U svjetlu recentnog NATO samita održanog u Ankari, gdje su se okupili vodeći predstavnici članica ovog vojnog saveza, jasno je postalo da se globalna politika sve više usmjerava prema istoku, dok su neki važni regioni, poput Balkana, ostali po strani. Ovaj dvodnevni samit, koji je završio 8. jula 2026. godine, donio je zajedničku deklaraciju koja je podcrtala ključne prioritete NATO-a, s posebnim naglaskom na podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije.
Ovaj samit nije samo bio prilika za raspravu o aktuelnim pitanjima sigurnosti, već je i refleksija transformacija koje se odvijaju na globalnoj sceni.
U usvojenoj deklaraciji, Rusija je označena kao najveća prijetnja evroatlantskoj sigurnosti, a članice NATO-a su ponovo potvrdile svoju posvećenost kolektivnoj odbrani prema članu 5. Washingtonskog ugovora, što znači da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ova izjava je suštinski važna, jer naglašava jedinstvo članica u suočavanju s vanjskim prijetnjama.
Međutim, zanimljivo je da se na samitu nije spominjala situacija u Bosni i Hercegovini, koja se suočava s brojnim unutrašnjim i vanjskim izazovima, a o čemu je sve više analitičara upozoravalo.
Ukrajina kao Glavni Prioritet
Jedna od najzanimljivijih tačaka ove deklaracije jeste to što je Ukrajina zauzela prvo mjesto među prioritetima NATO-a. Ovaj fokus na Ukrajinu pokazuje intenzivnu podršku članica saveza, ali i unešeni pritisak na evropske zemlje da povećaju svoja ulaganja u odbranu. Preporučeno je da svaka članica izdvoji pet posto svog budžeta za vojne svrhe, što ukazuje na rastuće troškove i obaveze koje dolaze sa članstvom u NATO-u.
Ovaj prijedlog, iako izaziva određene kontroverze, odražava ozbiljnost trenutne situacije i potrebu za jačanjem kolektivne sigurnosti na evropskom kontinentu.
Hormuški moreuz i Geopolitička Strategija
Još jedan važan aspekt koji je istaknut na samitu jeste Hormuški moreuz, koji se navodi kao treći prioritet. Ovaj strateški prolaz postao je ključna tačka u globalnoj trgovini i energetici, a NATO je jasno stavio do znanja da će se obezbijediti sigurnost ovog područja.
Hormuški moreuz je ključna tačka za transport nafte i plina, a svaka nesigurnost u tom regionu može izazvati niza globalnih ekonomskih posljedica. Ovaj potez također može biti shvaćen kao odgovor na sve veću prisutnost Irana i drugih država koje pokušavaju da utiču na stabilnost regiona.
Odsustvo Tema o Bosni i Hercegovini
Nažalost, Bosna i Hercegovina nije dobila prostor u ovoj deklaraciji, što ukazuje na opasnost da se region marginalizuje na međunarodnoj sceni. Avdo Avdić, novinar i analitičar, istakao je da je to zabrinjavajuće jer Bosna i Hercegovina, kao država koja teži euroatlantskim integracijama, treba aktivno sudjelovati u ovim razgovorima.
Njegova zapažanja ukazuju na to da trenutna situacija može otežati napore BiH ka članstvu u NATO-u, posebno uzimajući u obzir unutrašnje političke tenzije. Odsustvo BiH s međunarodnih skupova poput ovoga može dovesti do daljnjeg gubitka interesa i podrške za njene integracije.
Donald Trump i Unutrašnji Sukobi u NATO-u
Osim toga, Avdić je skrenuo pažnju na to da bivši američki predsjednik Donald Trump koristi ovu situaciju za obračun s saveznicima unutar NATO-a. Njegove izjave i ponašanje pokazuju nezadovoljstvo prema evropskim članicama koje, prema njegovom mišljenju, ne izdvajaju dovoljno sredstava za odbranu.
Ova dinamika može dovesti do preispitivanja odnosa i obaveza među članicama, što bi moglo imati dugoročne posljedice na stabilnost Evrope. Naime, Trumpova retorika, koja naglašava nacionalne interese na uštrb kolektivne sigurnosti, može značajno oslabiti jedinstvo NATO-a i otvoriti prostor za preispitivanje članstva i uloge nekih država unutar saveza.
Na kraju, iako je NATO samit u Ankari donio važne odluke i naglasio ključne prioritete, ostavlja se pitanje gdje se nalaze manje, ali ne manje važne države poput Bosne i Hercegovine. U vremenu kada globalna politika sve više zavisi od stabilnosti i saradnje, važno je da svi regioni dobiju svoj glas i priliku da se aktivno uključe u procese donošenja odluka koji ih se tiču.
Bosna i Hercegovina, s obzirom na svoju kompleksnu političku situaciju, mora pronaći načine za jačanje svog prisustva na međunarodnoj sceni i osigurati da njeni interesi ne budu zapostavljeni. To uključuje aktivno lobiranje za svoje mjesto unutar NATO-a i jačanje odnosa s ključnim članicama, kako bi se osigurala bolja budućnost za sve njene građane.
