Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zlatko Miletić upozorio je da bi potpuna blokada računa BHRT mogla imati dalekosežne posljedice, ističući da javnost nije svjesna šta bi značilo eventualno zaustavljanje rada državnog javnog servisa.
Sve je izvjesnije da će računi BHRT-a ostati u trajnoj blokadi, dok dugovanja dospijevaju na naplatu, a konkretnih rješenja nema ni od domaćih političkih aktera ni od međunarodne zajednice. Podsjeća se da je još prije više od dvije decenije Ured visokog predstavnika nametnuo Zakon o javnom RTV sistemu, koji je potom usvojila Parlamentarna skupština BiH, ali nikada nije u potpunosti proveden.
Zakon iz 2005. godine predviđao je osnivanje Korporacije javnih emitera koja bi upravljala naplatom i raspodjelom RTV takse. Međutim, ta korporacija nikada nije formirana zbog nedostatka političke volje, posebno od predstavnika Republike Srpske u Vijeću ministara, Odboru sistema javnih emitera i rukovodstvu RTRS, koji BHRT-u po ovom osnovu duguje oko 104 miliona KM.
Bez glasova ministara iz SNSD u Vijeću ministara, BHRT ne može dobiti finansijsku pomoć. Zbog toga je šest delegata Doma naroda uputilo dopis visokom predstavniku Christian Schmidt tražeći hitnu reakciju.
„Ako stane BHRT, ljudi ovdje nisu svjesni da će stati sve, s obzirom na moć i snagu repetitora u BiH, da ne pominjem neke druge, od sigurnosnih do drugih agencija“, upozorio je Miletić, naglašavajući tehnički i sigurnosni značaj javnog servisa.
Sličan stav iznio je i delegat u Klubu Bošnjaka Šefik Džaferović, koji je ocijenio da je riječ o očiglednom kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma te pozvao visokog predstavnika da reagira.
Finansijska kriza BHRT-a poznata je široj javnosti, kao i međunarodnim institucijama. Uprkos apelima sindikata i uprave, visoki predstavnik do sada nije poduzeo konkretne korake kako bi spriječio gašenje državnog javnog servisa, iako je ranije intervenirao u drugim slučajevima od javnog značaja.
Sam Schmidt je ranije izjavio da odgovornost leži na domaćim institucijama, naglasivši da BiH mora imati funkcionalan javni RTV servis i javne emitere.
Ukoliko bi BHRT prestao s radom, posljedice bi mogle biti višestruke – od prekida informativnog programa na državnom nivou, do šireg institucionalnog i tehničkog poremećaja. Upravo zbog toga dio političkih predstavnika upozorava da je opstanak javnog servisa pitanje od strateške važnosti za državu i njene građane.
