Zašto nije ispravno plaćati za učenje Kur’ana
U današnje vrijeme, tema plaćanja za hatme i učenje sure Jasin hodžama izaziva mnoga pitanja među vjernicima. Mnogi muslimani, posebno u vrijeme Ramazana, prakticiraju ovu praksu vjerujući da na taj način pomažu svojim preminulim članovima porodice. Međutim, postoje brojni argumenti koji sugeriraju da je takva praksa neispravna i da se može smatrati neispravnim oblikom ibadeta. U ovom tekstu ćemo istražiti razloge zbog kojih se plaćanje za učenje Kur’ana ne preporučuje, kao i alternativne metode koje mogu donijeti korist preminulima.
Islam i učenje Kur’ana kao ibadet
Učenje Kur’ana u Islamu je smatrano važnim oblikom ibadeta, koji treba biti iskren i čist. Učenje Kur’ana nije samo rutina, već izraz duhovnog poštovanja i povezanosti sa Allahom. Kada se učenje Kur’ana komercijalizira, dolazi do umanjivanja njegovog značaja. Učenje Kur’ana za naknadu se smatra neispravnim prema svim poznatim mezhebima, uključujući hanefijski, malikijski, šafijski i hanbelijski. Prema njihovim učenjima, ibadet se ne može prodavati i ne smije se izvoditi s namjerom sticanja materijalne koristi. Ova praksa može dovesti do pogrešnog shvatanja duhovne dimenzije učenja i njegove suštine.
Argumenti protiv plaćanja za učenje Kur’ana
Jedan od ključnih argumenata protiv plaćanja za učenje Kur’ana je taj da umrli ne mogu imati koristi od učenja koje se odvija u zamjenu za novac. Prema učenju islamskih učenjaka, sevapi (nagrade) koji dolaze od učenja Kur’ana umrlima ovise o iskrenosti namjere onoga ko uči. Ako se učenje odvija iz finansijske koristi, onda taj postupak ne može biti iskren, a samim tim i korist od toga će biti minimalna ili čak nikakva. Kako ističe imam Ibn Ebil-Izz, unajmljivanje ljudi za učenje Kur’ana nije praktikovao nijedan ispravni prethodnik i stoga nije dozvoljeno. Na taj način, praksa plaćanja za učenje može stvoriti percepciju da se ibadet može kupiti, što je u potpunoj suprotnosti s islamskim učenjem.
Neispravni hadisi i pogrešna tumačenja
Osim što je plaćanje za učenje Kur’ana problematično, postoji i često citirani hadis koji se koristi kao opravdanje za ovu praksu. Međutim, stručnjaci su ocijenili ovaj hadis kao slab, što znači da se ne može koristiti kao autoritativna osnova za prakticiranje učenja Kur’ana mrtvima.
Hadis koji se često citira, a koji sugerira da treba učiti Jasin umrlima, nije dovoljno jak da bi se smatrao validnim, a njegov lanac prenosioca uključuje nepoznate i slabih kredibiliteta. Mnogi islamski učenjaci, uključujući Ibn Kattan i šejha Albanija, jasno su naglasili slabost ovog hadisa.
Ove informacije su važne za razumijevanje ispravnog pristupa učenja Kur’ana i njegovog značenja.
Alternativne metode za pomoć preminulima
Umjesto plaćanja hodžama za učenje, postoji mnogo drugih načina na koje muslimani mogu pomoći preminulima. Dajanje sadake, upućivanje dova i molitvi za oprost su najbolje metode za postizanje koristi za umrle.
Dobar primjer bi bio donošenje odluke o redovnom dijeljenju sadake u ime preminulih, ili obavljanje hadždža i umre, ako je to moguće. Ove radnje su u skladu sa islamskim učenjima i donose istinske nagrade onima koji su preminuli.
Pored toga, post i druge forme ibadeta izvedene u ime preminulih mogu biti od velike koristi, osiguravajući da se duhovna veza s njima održava i jača kroz iskrenu namjeru.
Iskrenost u ibadetu
Važno je napomenuti da iskrenost u ibadetima igra ključnu ulogu u kvaliteti naših djela. Kada se učenje Kur’ana ili bilo koji drugi oblik ibadeta izvodi iz želje za materijalnom koristi, dolazi do narušavanja duhovne suštine tih djela.
U Islamu, sve što radimo treba biti usmjereno ka Allahu, a ne ka sticanju svijetskih dobara. Učenje Kur’ana, kao i druge forme ibadeta, trebaju biti temeljene na ljubavi, poštovanju i posvećenosti Allahu. Samo tako možemo očekivati da naši ibadeti budu prihvaćeni i da donesu korist umrlima i živima.
Završna misao
U zaključku, praksa plaćanja za učenje Kur’ana je u suprotnosti sa osnovnim principima islama i predstavlja opasnost po duhovni integritet vjernika. Učenje Kur’ana treba biti izraz iskrene povezanosti sa Allahom, a ne predmet komercijalizacije.
Muslimani bi trebali biti svjesni važnosti iskrenosti u svojim ibadetima i izabrati alternative koje su u skladu sa pravilima islama. Na taj način, ne samo da će donijeti koristi sebi i svojim preminulima, već će i očuvati čistoću svog vjerskog praktikovanja.
Ova tema je od suštinske važnosti za očuvanje integriteta i čistoće vjerskog života, te bi trebala biti predmet daljnjeg istraživanja i rasprave među vjernicima.
