Hitna potreba za reformom javnog servisa u Bosni i Hercegovini
U svjetlu ozbiljne finansijske krize koja prijeti Radioteleviziji Bosne i Hercegovine (BHRT), šest delegata iz Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputilo je otvoreno pismo Uredu visokog predstavnika. Ovi delegati, uključujući Kemala Ademovića, Šefika Džaferovića, Safeta Softića, Džemala Smajića, Dženana Đonlagića i Zlatka Miletića, pozivaju na hitnu reakciju kako bi se spriječila potencijalna katastrofa za javni servis, koji igra ključnu ulogu u informisanju građana o važnim pitanjima.
U pismu se jasno naglašava da je Parlamentarna skupština BiH trenutno onemogućena da preduzme potrebne mjere zbog dugotrajne blokade rada Doma naroda. Ova situacija je nastala kao posljedica nedostatka kvoruma, koji su izazvali delegati iz klubova Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica BiH. Neodržavanje sjednica, s obzirom na to da je u proteklim mjesecima zakazano osam sjednica koje nisu održane, znatno otežava donošenje odluka koje su od presudnog značaja za budućnost javnog servisa.
Delegati su istaknuli da su na dnevnom redu sjednica trebala biti i ključna pitanja vezana za finansijsko stanje BHRT-a, uključujući hitne i redovne sjednice. Njihova namjera bila je predložiti konkretne mjere za privremeno finansijsko rasterećenje javnog servisa. One uključuju hitno izdvajanje 22 miliona KM iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije, kao i dodatnih 20 miliona KM iz tekuće budžetske rezerve. Ove mjere su nužne kako bi se osiguralo da javni servis može funkcionirati bez prekida i da se obezbijedi kontinuitet informisanja građana.
Na osnovu informacija koje su delegati dobili od menadžmenta i sindikata BHRT-a, javni servis se suočava s hitnom potrebom da izmiri dugovanja koja se penju na ukupno 22 miliona KM prema European Broadcasting Union, kao i dodatne obaveze prema sudskim presudama i dugovanjima za plin. Ova situacija predstavlja ozbiljan rizik za operativnu sposobnost BHRT-a, a potencijalna blokada računa može značiti da javni servis ne može obavljati svoje osnovne funkcije, što bi imalo dalekosežne posljedice po medijski pejzaž u zemlji.
Iako su predložene mjere od suštinske važnosti za trenutno stanje, delegati su naglasili da one predstavljaju samo kratkoročno rješenje. Dugoročna stabilizacija sistema javnog emitovanja zahtijeva temeljnu reformu i dosljednu primjenu člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu BiH, koji reguliše finansiranje svih javnih RTV servisa u zemlji. Ovaj zakon je ključan za osiguranje održivosti i efikasnosti javnog servisa, a njegovu primjenu treba unaprijediti kako bi se spriječile slične krize u budućnosti.
Kako bi se spriječila daljnja kriza, delegati su apelovali na visokog predstavnika da iskoristi svoja ovlaštenja i djeluje kako bi se spriječio kolaps javnog servisa. Ukupna dugovanja BHRT-a, koja uključuju obaveze za poreze, doprinose, dug prema Elektroprivredi i domaćim dobavljačima, iznose desetine miliona maraka. Situacija je postala izuzetno ozbiljna; potrebna su hitna i efikasna rješenja koja će osigurati stabilnu budućnost javnog emitera. U tom smislu, potrebno je razviti plan koji će uključiti sve relevantne dionike, uključujući vlade, novinare i građanske organizacije, kako bi se osiguralo da javni servis ostane neovisan i profesionalan.
Na kraju, važno je naglasiti da je BHRT od suštinske važnosti za demokratsko društvo, jer pruža nezavisno i objektivno informisanje građana. U vremenu kada su dezinformacije sve prisutnije, očuvanje javnog servisa postaje ključno za očuvanje javnog interesa i demokratije u Bosni i Hercegovini. Stoga, u ovoj situaciji, potrebna je ne samo hitna, već i dugoročna strategija koja će omogućiti stabilno funkcionisanje javnog emitera i osigurati njegovu otpornost na buduće izazove. To uključuje jačanje institucionalnih kapaciteta, obezbjeđivanje adekvatnog finansiranja i podršku profesionalnom razvoju novinara i medijskih radnika.
