Stanje reformi u Bosni i Hercegovini: Kako su prokockane evropske šanse
U Bosni i Hercegovini, trenutni politički ambijent i ekonomski izazovi postavljaju ozbiljna pitanja o sposobnosti vlasti da ispuni obaveze prema Evropskoj uniji.
Prema informacijama dostupnim iz različitih izvora, uključujući analize i izvještaje iz Vijeća ministara, BiH još uvijek nije ostvarila pristup ni jednom euru od predviđenih skoro milijardu eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Ovaj plan, koji je trebao biti katalizator za reforme i ekonomski razvoj, ostaje samo pusta obećanja.
Zahtjevi reforme i njihova nedostatna realizacija
Reformska agenda koju je usvojilo Vijeće ministara krajem septembra prošle godine postavila je visoke standarde. Međutim, Evropska komisija, koja je dala zeleno svjetlo početkom decembra, nije mogla ni naslutiti da će novac ostati nedostupan. Prema dostupnim informacijama, prvi tranše novca se očekivao u decembru 2025.
godine, no do sada, ništa nije isplaćeno. Analize pokazuju da su glavni uzroci ove situacije nedostatak ozbiljnosti u pristupu reformama i unutarnje političke borbe koje su više usmjerene na samopromociju nego na stvarne promjene.
Nedostatak političke volje i koordinacije između različitih nivoa vlasti dodatno komplikuje situaciju. Na primjer, iako su neki zakoni usvojeni na nivou entiteta, njihova primjena je često usporena ili potpuno blokirana zbog neusklađenosti sa zakonima na državnom nivou.
Ova fragmentacija dovodi do pravne nesigurnosti i otežava investicije, što je posebno zabrinjavajuće u kontekstu privlačenja stranih investitora koji traže stabilno i predvidivo poslovno okruženje.
Gradski građani i njihove potrebe
Jedan od ključnih problema koji proističu iz ovih nedostataka jeste direktan uticaj na svakodnevni život građana. Na primjer, Zakon o elektronskom identitetu i uslugama povjerenja, koji je trebao biti donesen do decembra, još uvijek se “priprema”.
Ovaj zakon je ključan za digitalizaciju usluga, omogućavajući građanima da obavljaju mnoge administrativne zadatke online, što bi značajno olakšalo pristup javnim uslugama. Uz to, građani bi mogli putovati lakše unutar regije, a njihovi akademski certifikati bi se brže priznavali da je zakon bio usvojen.
Nažalost, trenutni pravni okvir ne omogućava efikasno korištenje digitalnih resursa, što dodatno otežava svakodnevicu građana. Na primjer, mnogi su prinuđeni čekati u dugim redovima kako bi izvršili jednostavne administrativne zadatke, kao što su izdavanje izvoda iz registra ili podnošenje zahtjeva za različite dozvole.
Ova birokratija ne samo da frustrira građane, već također negativno utiče na efikasnost i produktivnost državne administracije.
Ekonomija i tržišna regulativa
Na nivou ekonomije, neispunjenje obaveza prema EU ima dalekosežne posljedice. Većina planiranih zakona, uključujući one koji se odnose na tržišnu regulaciju, akreditaciju i zaštitu potrošača, nije ni započeta. Ove reforme su ključne za sprečavanje tržišne zloupotrebe i osiguranje kvalitetnih proizvoda na tržištu, što je od esencialnog značaja za zaštitu potrošača.
Građani se često suočavaju sa situacijama kada kupuju proizvode koji su lošeg kvaliteta, bez adekvatne zaštite ili mogućnosti žalbe.
Pored toga, nedostatak transparentnosti u ekonomskim procesima također doprinosi eroziji povjerenja građana u institucije. Većina ljudi nije svjesna svojih prava kao potrošača ili načina na koje mogu zaštititi svoja prava, što ih čini ranjivima na različite prevare ili nepoštene prakse.
Potrebno je raditi na jačanju svijesti o zaštiti potrošača kroz edukativne kampanje i jačanje inspekcijskih službi koje bi trebale da kontrolišu tržište.
Politička odgovornost i budućnost reformi
Politička odgovornost u ovom kontekstu ne može se ignorisati. Vlasti su se obavezale na brojne reforme koje nisu ispunjene, ali političke stranke i koalicije više su fokusirane na međusobne sukobe nego na postizanje napretka.
Kako se bliže izbori, ta borba za vlast često stvara dodatne prepreke za postizanje konsenzusa oko ključnih reformi. Ovaj ciklus odlaganja i neispunjavanja obaveza može dovesti do dodatnog gubitka povjerenja građana u institucije.
Za budućnost reformi, neophodno je da političke stranke postave nacionalne interese ispred svojih partikularnih interesa. U suprotnom, Bosna i Hercegovina će se suočiti s daljnjim izolacijama i gubitkom podrške međunarodne zajednice.
Također, angažovanje nevladinih organizacija i civilnog društva može biti ključno u održavanju pritiska na vlasti da ispune svoje obaveze i odgovaraju za svoje postupke.
Izazovi pred Bosnom i Hercegovinom
U narednom periodu, očekivana isplata sredstava iz EU planirana je za juni 2026. godine. Ipak, prema trenutnim trendovima i tempu neispunjavanja obaveza, malo je vjerovatno da će se stvari promijeniti do tog trenutka.
Građani BiH suočavaju se s realnošću da će, bez reformi i boljeg upravljanja, evropske šanse ostati daleko od njihovog dosega.
Neophodno je podsjetiti sve aktere na značaj odgovornosti i obaveza koje su preuzeli, kako bi se izbjegle daljnje posljedice za zemlju i njene građane.
Samo kroz kolektivni trud i posvećenost svih nivoa vlasti, uz aktivno uključivanje građana, Bosna i Hercegovina može ostvariti svoj evropski put i osigurati bolju budućnost za sve svoje građane.
Ova borba nije samo politička, već i društvena, ekonomija i pravna – ona zahtijeva sveobuhvatan pristup kako bi se stvorilo pozitivno okruženje za život i rad u Bosni i Hercegovini.
