Politička Igra u BiH: Izetbegović, Dodik i Turski Posrednici
U trenutku kada se politička scena u Bosni i Hercegovini sve više usložnjava, posebno u kontekstu odnosa među entitetima, sve više pažnje privlači neobična dinamika između lidera Stranke demokratske akcije (SDA), Bakira Izetbegovića, i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Ovaj odnos dodatno je zakomplikovan nedavnim izjavama Izetbegovića, koji je u intervjuu za Federalnu televiziju javnosti otkrio da Turska, predvođena predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, nastoji posredovati između njih dvojice. Ova situacija ne samo da otvara pitanja o političkoj strategiji, već i o budućnosti odnosa unutar BiH.
Kako je Izetbegović istakao, Turska je uz Bosnu i Hercegovinu i spremna je pomoći u svakoj situaciji koja se može pojaviti. “Turska je uz nas i pomoći će u svakom scenariju,” rekao je Izetbegović, naglašavajući važnost turske uloge u ovom političkom balansu. U ovom kontekstu, Turska se pozicionira kao ključni igrač koji može uticati na unutrašnje političke sukobe, što izaziva različite reakcije među građanima. Mnogi se pitaju da li je ova uloga Turske opravdana ili je to samo još jedan oblik spoljnog miješanja u unutrašnje poslove BiH.
Jedna od najzanimljivijih izjava Izetbegovića bila je ta da posjeduje zvanični izvještaj iz Erdoğanovog kabineta, koji sadrži poruku upućenu Dodiku, upozoravajući ga da ne prelazi određene granice. Ova izjava nije samo otvorila vrata za spekulacije, već je izazvala i brojne reakcije među javnošću i analitičarima. Mnogi se pitaju da li SDA, svjesno ili ne, ponovo pokušava da “spasi” Dodika u trenutku kada se politička situacija dodatno komplikuje. Čak su i građani, a ne samo politički analitičari, izrazili zabrinutost zbog ove nove dimenzije političkog delovanja.
Na društvenim mrežama, građani su se zapitali: “Kako to da stranka koja konstantno kritikuje Dodika sada traži posredovanje strane sile?” Ova dilema postavlja ozbiljna pitanja o političkoj nezavisnosti i dostojanstvu. Mnogi građani ove zemlje osjetili su to kao poraz vlastitih vrijednosti i načela. S obzirom na istorijske tenzije među etničkim grupama unutar BiH, ovakvo ponašanje političkih lidera može dodatno podići tenzije i stvoriti osjećaj nesigurnosti među građanima koji se bore za stabilnost i mir u zemlji.
Novinar Senad Hadžifejzović dodatno je rasvijetlio ovu situaciju, rekavši da se čini kako Izetbegovićeva izjava zvuči kao ozbiljan politički gaf. “Bakir Izetbegović je ili iskren, ili nesmotren, ili politički potpuno dezorijentisan,” objasnio je on, ističući da ovakve izjave mogu imati dalekosežne posljedice. Ova konstatacija otvara pitanje mogućih tajnih dogovora koji se odvijaju daleko od očiju javnosti. Takva situacija dodatno produbljuje sumnje i nepovjerenje među građanima, koji se pitaju o pravim namjerama svojih lidera i da li oni zaista rade u interesu naroda ili su vođeni sopstvenim političkim agendama.
Reakcije iz Republike Srpske na Izetbegovićevu izjavu bile su mješavina podsmijeha i zabrinutosti. “Ako SDA i Bakir pokušavaju preko Turske da utiču na nas, neka znaju da to kod Srba nikada nije prolazilo,” poručuju iz Banja Luke. Ovdje se može primijetiti da se stanovnici RS osjećaju kao da su objekti političkih igara, a ne subjekti koji mogu uticati na svoju sudbinu. Ova strategija iz SDA se vidi kao znak nemoći umjesto političke zrelosti, a ovakvo stajalište je samo još jedan pokazatelj duboko ukorijenjenih tenzija između entiteta, koje se nastavljaju s vremenom, dok se povjerenje dodatno erodira.
Najveća opasnost koju ovakva situacija nosi sa sobom jeste daljnja erozija povjerenja među entitetima u Bosni i Hercegovini. Kada lideri otvoreno priznaju da im strani lideri određuju smjer njihove politike, postavlja se pitanje: gdje to ostavlja volju građana koji su ih birali? Ova situacija dodatno izaziva zabrinutost zbog integriteta politike u zemlji, a građani postaju svjedoci političkog teatra u kojem se ključne odluke donose iza kulisa, ostavljajući ih bez stvarnog utjecaja na vlastitu budućnost. Na taj način, strana posredovanja mogu dovesti do osjećaja bespomoćnosti među građanima, koji se sve više udaljavaju od političkog sistema.
Kao rezultat svega navedenog, politička budućnost Bosne i Hercegovine sve više zavisi od privatnih razgovora i dogovora, a sve manje od volje naroda. Građani postaju pasivni posmatrači političkih manevra, dok se pravi interesi i ciljevi vode na visokom nivou, daleko od očiju javnosti. Ova situacija ne samo da potresa temelje političkog sistema, već i izaziva zabrinutost za budućnost stabilnosti i jedinstva u BiH. Ukoliko se ovakvo stanje nastavi, može doći do dodatnog zaoštravanja situacije koje bi moglo ugroziti ne samo političku stabilnost, već i ukupnu sigurnost građana. U ovom svjetlu, potrebno je razmisliti o načinima kako ojačati povjerenje među entitetima i kako omogućiti da glasovi građana budu saslušani i uvaženi.
