Helez upozorava na nasrtaje na stabilnost BiH i izazove Dejtonskog sporazuma
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez, nedavno je izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, intenzivnih međunarodnih pokušaja lobiranja koji bi mogli dovesti do dodatne destabilizacije naše zemlje. Ovi pokušaji se, prema njegovim riječima, manifestuju kroz ideje o formiranju trećeg entiteta ili čak secesijom Republike Srpske. Helez smatra da su ovi potezi, iako se predstavljaju kao razumna rješenja, zapravo nastavak ratnih politika, ali sada vođene kroz različite, sofisticirane metode. Ova situacija postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti BiH i njenoj unutrašnjoj koheziji, te o načinu na koji međunarodna zajednica može uticati na stabilnost regiona.
U svom obraćanju, Helez je jasno naglasio da su takvi pokušaji podjele Bosne i Hercegovine samo maska koja skriva prave namjere. „Ovo su pokušaji da se proizvede kriza i ojača nacionalizam, sve s ciljem da se određene političke strukture održe na vlasti“, rekao je ministar. Ovakva retorika upućuje na zabrinjavajuće tendencije koje bi mogle dovesti do recurrence tenzija, s obzirom na to da su prošli sukobi ostavili duboke ožiljke u društvu. Pojedini analitičari smatraju da bi ovakvo stanje moglo ponovo otvoriti ranjena pitanja iz prošlosti, dok se druge strane, poput građanskih aktivista, bore za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu bez etničkih podjela.
Kritika Dejtonskog sporazuma
Helez je priznao da je Dejtonski sporazum igrao ključnu ulogu u zaustavljanju oružanih sukoba, no naglasio je i njegove nedostatke koji se danas manifestuju. Prema njegovim riječima, Dejton funkcioniše kao „sofisticirani mehanizam blokade“, koji ometa razvoj, demokratiju i normalan život građana. U ovom kontekstu, Helez poziva na hitne ustavne promjene koje bi omogućile jačanje građanskog principa, funkcionalnost institucija i jednakost svih građana u BiH. Ove promjene su neophodne kako bi se stvorili uslovi za normalizaciju političkog života i izgradnju zajedničke budućnosti bez straha od sukoba.
Ministar je bio jasan u svojim stavovima o idejama koje predlažu dodatne entitete ili mirno razdruživanje, smatrajući ih političkim prevarama koje pokušavaju prikazati ratne ciljeve kao racionalna rješenja koja bi mogla zadovoljiti međunarodnu zajednicu. „Ove ideje nisu ništa drugo do pokušaj da se stvori nova kriza, koja bi dodatno podijelila našu zemlju“, naglasio je Helez. Takvi potezi, prema njegovim riječima, ne samo da ugrožavaju mir i stabilnost u BiH, već i potencijalno otvaraju vrata za nova nasilja i sukobe. Povijest nas uči da podjele vode ka nesigurnosti, a ne ka rješenjima.
Kritika međunarodnih aktera
Osim što je kritikovao unutrašnje aspekte političke scene, Helez se također osvrnuo na međunarodne aktere koji djeluju u Bosni i Hercegovini. On je oštro kritikovao međunarodne lobiste, ističući da njihovo djelovanje često dolazi iz nepoznavanja stvarne situacije u zemlji. „To su politički lešinari koji profitiraju od tuđih konflikata“, rekao je Helez, pozivajući ih da preispitaju svoje motive i pristupe. Ova izjava je posebno relevantna u kontekstu kontinuiranog pritiska međunarodnih organizacija i zemalja na domaću politiku, koja se često ne poklapa sa stvarnim potrebama građana.
Na kraju, ministar je naglasio važnost da budućnost Bosne i Hercegovine bude određena unutar same države, uz volju njenih građana. „Bosna i Hercegovina nije ničiji projekat, niti kolonija, a još manje moneta za potkusurivanje u međunarodnim odnosima“, zaključio je Helez. Ovi stavovi su od ključne važnosti, posebno u trenutnom međunarodnom kontekstu, gdje se često previđa suverenitet i volja naroda u korist geopolitičkih interesa. Helezova izjava dolazi u trenutku kada su tenzije u regionu ponovno na visokom nivou, a osnaživanje nacionalizma može imati ozbiljne posljedice za stabilnost i mir u Bosni i Hercegovini.
Uzimajući u obzir njegovu analizu, važno je da se društvo mobilizira i suoči s izazovima koje pred nas postavljaju kako unutarnji, tako i vanjski faktori. Održavanje stabilnosti i funkcionalnosti BiH zahtijeva zajednički rad svih društvenih aktera, uključujući političke lidere, nevladine organizacije i građane. Možda je sada pravo vrijeme za otvaranje dijaloga između svih strana, kako bi se uspostavio konsenzus o ključnim pitanjima koja se tiču budućnosti naše zemlje. Također, neophodno je angažovati međunarodne organizacije koje prepoznaju suverenitet BiH i njen jedinstveni karakter, umjesto da potpiruju sukobe ili podržavaju ideje koje su u suprotnosti s načelima mira i stabilnosti.
