Stanje mirovinskog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine 2023. godine
Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi, mirovinski sistem u Federaciji Bosne i Hercegovine suočava se s brojnim izazovima koji direktno utiču na životni standard umirovljenika. U 2023. godini, prosječne mirovine variraju značajno, što ukazuje na različite uvjete rada i ekonomsku situaciju u zemlji. Naime, prosječna mirovina za 40 godina radnog staža iznosi 1.008 KM, dok prosječna samostalna starosna mirovina iznosi 802 KM. Ove brojke jasno pokazuju da su iznosi mirovina nerazmjerno povezani s dužinom radnog staža i visinom plaća. Ovakva situacija dovodi do sve većih razlika među umirovljenicima, gdje oni s višim primanjima uživaju u znatno većim penzijama, dok oni koji su primili minimalne plaće doživljavaju teške finansijske prilike nakon završetka radnog vijeka.
Na primjer, jedan radnik koji je proveo 40 godina u proizvodnom sektoru i imao prosječna primanja može očekivati zavidnu mirovinu, dok će radnik iz uslužnog sektora, koji je radio minimalno plaćeni posao, primati znatno nižu mirovinu. Ova situacija dodatno produbljuje socijalne nejednakosti, jer radnici s nižim primanjima često nemaju šanse za poboljšanje svog životnog standarda nakon penzionisanja. U istom vremenskom periodu, prosječna plaća u Federaciji BiH iznosila je 1.373 KM, što nam omogućava da izračunamo odnos između mirovina i plaća. U ovom kontekstu, mirovina sa 40 godina staža pokriva 73,42% prosječne plaće, dok samostalna starosna mirovina pokriva samo 58,41%. Ovi podaci su ključni za analizu održivosti i adekvatnosti mirovinskog sistema, ali i za planiranje budućih reformi koje će osigurati pravedniji sistem.
Usporedba s evropskim standardima
U poređenju s evropskim standardima, situacija u Federaciji BiH je zabrinjavajuća. Mnoge evropske zemlje, kao što su Njemačka ili Danska, imaju prosječne mirovine koje pokrivaju više od 80% prosječne plaće, što umirovljenicima omogućava dostojanstven život. Naša mirovinska politika, s druge strane, često ne može osigurati osnovne životne potrebe umirovljenika, posebno onih koji su se suočili s invaliditetom ili gubitkom članova porodice. Invalidske i obiteljske mirovine su među najnižim iznosima, a prosječna invalidska mirovina iznosi samo 573,53 KM, što je daleko ispod životnog minimuma.
Obiteljske mirovine za udovce ili udovice takođe su značajno umanjene, a mnogi korisnici se suočavaju s dodatnim izazovima za preživljavanje. Na primjer, udovice koje zavise od obiteljske mirovine često se nalaze u situacijama gdje im nedostaje osnovnih sredstava za život, što dodatno naglašava potrebu za reformom postojećeg sistema. Statistike pokazuju da više od 60% korisnika invalidskih mirovina živi u siromaštvu, a to ukazuje na hitnu potrebu za unapređenjem prava i uslova za ove ranjive grupe. Ova vrsta mirovine zahtijeva poseban tretman i unapređenje kako bi se poboljšali životni uslovi onih koji su najviše pogođeni, a zakonske promjene bi mogle donijeti značajnu razliku.
Razmjerne mirovine i njihovi izazovi
Osim toga, postoji i problem razmjernih mirovina koje se obračunavaju samo za dio radnog staža provedenog u Federaciji BiH. Ove mirovine su obično znatno niže, s prosječnim iznosom od samo 250 KM.
Radnici koji su proveli deo svog radnog vijeka u inostranstvu suočavaju se s različitim pravilima i procedurama koje otežavaju ostvarivanje prava na punu mirovinu.
Na primjer, mnogi ljudi koji su radili u evropskim zemljama, a zatim se vratili u Bosnu i Hercegovinu, često imaju problema s priznavanjem svog radnog staža, što dovodi do smanjenja iznosa mirovine.
Bez adekvatne reforme, ovi radnici mogu ostati bez osnovnih sredstava za život nakon odlaska u penziju, što dodatno naglašava potrebu za hitnim sistemskim rješenjima.
Podsticanje kasnijeg odlaska u mirovinu
Jedan od dugoročnih ciljeva zakona o MIO FBiH jeste poticanje kasnijeg odlaska u mirovinu. Ova strategija može značajno uticati na finansijsku sigurnost umirovljenika, jer im omogućava da produže svoje radno angažovanje i time poboljšaju svoje buduće mirovine. U ovom kontekstu, za svaki mjesec koji osiguranik provede u osiguranju nakon navršene 65.
godine, mirovina se uvećava za 0,166666% ili 2% godišnje. Ovaj sistem može pomoći u smanjenju pritiska na mirovinski sistem, ali je važno stvoriti svijest među radnicima o benefitima ostanka na poslu duže.
Također, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdili uzroci ranijeg odlaska radnika u mirovinu i kako bi se olakšali uvjeti za duži radni vijek.
Ključni faktori održivosti mirovinskog sistema
Zaključak koji se može izvesti iz analize trenutnog stanja mirovinskog sistema u Federaciji BiH jeste da veći radni staž i stabilne visoke plaće direktno utiču na iznos mirovine.
Kako bi se osigurala održivost sistema i poboljšao životni standard umirovljenika, ključno je da se osiguranici potiču da ostanu duže u radnom odnosu i ostvaruju veći broj godina staža. Trenutni omjer mirovina u odnosu na plaće, koji iznosi 73,4% za puni staž, predstavlja izazov koji zahtijeva ozbiljna razmatranja i reforme.
Osim toga, potrebno je uvažiti i specifične potrebe različitih kategorija korisnika, kao što su invalidske i obiteljske mirovine, čije su isplate često ispod životnog minimuma. U ovom kontekstu, važno je razmotriti mogućnosti za unapređenje mirovinskog sistema kako bi se osigurala bolja budućnost za sve umirovljenike. Reformiranje zakonskih okvira, unapređenje radnih prava i povećanje svesti o važnosti štednje za starost su koraci koji bi mogli pomoći u stvaranju održivijeg i pravednijeg mirovinskog sistema.
Osim toga, nužno je raditi na jačanju ekonomske stabilnosti i rasta kako bi se mogli osigurati veći iznosi mirovina u budućnosti. Ulaganjem u obrazovanje, obuku i razvoj vještina radne snage, kao i stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja za preduzetnike, moguće je stvoriti dinamičniju ekonomiju koja će omogućiti veću zaposlenost i veće prilive u mirovinski sistem. Ovo bi direktno uticalo na kvalitetu života starijih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine, čime bi se osiguralo dostojanstvo i sigurnost onih koji su proveli život radeći za boljitak društva.
