Reforme penzijskog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine
U posljednjim godinama, penzijski sistem u Federaciji Bosne i Hercegovine suočava se s nizom izazova. Ovi izazovi su rezultat demografskih promjena, globalne ekonomske krize, kao i starenja populacije. Uzimajući u obzir sve veći broj penzionera i smanjenje radne snage, reforme koje se provode postaju neophodne. U tom kontekstu, nedavno je usvojen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, što predstavlja ključni korak ka reformi ovog sistema. Ove izmjene su od iznimnog značaja za budućnost penzionog osiguranja i životni standard mnogih građana.
Glavne izmjene zakona
Jedna od najznačajnijih promjena odnosi se na član 81. zakona, gdje se uvodi stepenovanje najniže penzije u zavisnosti od dužine radnog staža. Ova promjena će omogućiti da se najniža penzija više ne obračunava kao jedinstvena i fiksna suma, već će se prilagođavati na osnovu prosječne penzije u Federaciji BiH. Ovaj pristup je izuzetno važan jer osigurava da penzioneri s dužim radnim stažom dobiju pravedniju naknadu. Prema novim pravilima, najniža penzija će se obračunavati na sljedeći način:
• 15 do 20 godina staža: 60% prosječne penzije
• 20 do 40 godina staža: procenat se postepeno povećava u skladu s brojem godina staža
• Preko 40 godina staža: najniža penzija iznosit će 95% prosječne penzije
Finansijska održivost i prilagodbe
Uz usvojene izmjene zakona, Vlada Federacije BiH je također predstavila finansijske projekcije koje se odnose na najniže penzije do 1. jula 2028. godine. Ove projekcije predviđaju usklađivanje penzija dva puta godišnje, tačnije 1. januara i 1. jula. Ovaj model omogućava stabilniji i predvidiviji rast penzija, što je naročito važno za penzionere s dugim radnim stažom. Važno je napomenuti da je cilj ove reforme dugoročna finansijska održivost penzijskog sistema, kao i poboljšanje standarda života penzionera. U ovom kontekstu, nova pravila će se oslanjati na realne ekonomske osnove, a ne na arbitrarnu politiku, što bi moglo dovesti do stabilnijeg sistema.
Priznavanje ratnog staža
Još jedna značajna tačka u ovom zakonu jeste da izmjene ne utiču na priznanje posebnog ili ratnog staža. Ova vrsta staža i dalje se uračunava u ukupni penzijski staž s dvostrukim trajanjem za period proveden u odbrani Bosne i Hercegovine. Ova odredba je ključna za mnoge bivše borce koji su svoj život posvetili odbrani zemlje i koji zaslužuju adekvatnu zaštitu svojih prava i beneficija. U praksi, ovo znači da će penzioneri koji su služili u vojsci i borili se za svoju zemlju dobiti pravedniji tretman kada je riječ o iznosu penzije koju primaju.
Šta slijedi nakon usvajanja?
Nakon što su izmjene zakona usvojene u Predstavničkom domu, sljedeći korak je njihova potvrda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Sjednica na kojoj će se delegati izjasniti o prijedlogu zakona zakazana je za petak, 23. januar.
Ova faza je ključna, jer će od njenog ishoda zavisiti kada i kako će se nove odredbe početi primjenjivati u praksi. Očekuje se da će, ukoliko dođe do odobrenja, ove promjene značajno uticati na životni standard penzionera u Federaciji BiH.
Posebno je važno da se proces usvajanja i primjene reformi odvija transparentno, kako bi se građani mogli informirati o svim aspektima promjena koje će uticati na njih.
Pogled u budućnost
U kontekstu sveobuhvatnih reformi penzijskog sistema, važno je napomenuti da se ne radi samo o promjeni zakonskih odredbi, već i o stvaranju održivog modela koji će dugoročno osigurati prava i beneficije budućim penzionerima. Ove izmjene su rezultat višegodišnjih analiza i razgovora sa stručnjacima u oblasti ekonomije i socijalne politike, a cilj je obezbijediti pravednost i ravnotežu unutar sistema. U tom smislu, svaka promjena koja ide ka unapređenju postojećeg stanja je dobrodošla, a očekivanja su da će ovakvi zakonski okviri doprinijeti većem zadovoljstvu građana i unapređenju kvaliteta života u cijeloj Federaciji.
Osim toga, važno je napomenuti da će implementacija ovih reformi zahtijevati intenzivnu edukaciju i informisanje javnosti. Građani treba da budu svesni svih novina koje će ih se ticati, kako bi mogli adekvatno planirati svoju budućnost. U tom smislu, Vlada bi trebala organizovati atribute i seminare koji će građanima objasniti nove odredbe, kao i načine na koje mogu ostvariti svoja prava. Ove aktivnosti bi mogle dodatno doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije i omogućiti aktivno učešće u procesu donošenja odluka koje se tiču njihovih prava i beneficija.
U konačnici, reforme penzijskog sistema u Federaciji BiH su neophodne kako bi se osiguralo da svakom građaninu bude omogućena dostojanstvena starost. Ove promjene ne samo da će imati neposredan uticaj na trenutne penzionere, već će oblikovati i buduće generacije.
Stoga, važno je da se sve strane, uključujući vlasti, stručnjake i građane, uključe u ovaj proces kako bi se osigurala najbolja moguća rješenja za sve.
