U javnom i političkom prostoru Bosne i Hercegovine ponovo su se rasplamsale rasprave o poštivanju odluka Ustavnog suda BiH, ulozi najviših državnih funkcionera i granicama političkog diskursa. Povod za nove reakcije bilo je pisanje medija o kontinuiranom kršenju ustavnih odluka od strane vlasti u bh. entitetu Republika Srpska, a posebno o načinu na koji se državni organi i institucije sistematski dovode u pitanje. U tom kontekstu, pažnju javnosti privukla je i reakcija Željke Cvijanović, članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja je svojim komentarom dodatno produbila polemiku.
U ranijim tekstovima ukazano je na praksu da Milorad Dodik i Željka Cvijanović uporno koriste terminologiju koja, prema tumačenju pravne struke, nije u skladu s Ustavom BiH. Posebno je problematizirana upotreba izraza poput „zajedničke institucije“, čime se, kako je naglašeno, derogira ustavni poredak i relativizira suverenitet države. Dodatnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da Tužilaštvo BiH, na čijem je čelu Milanko Kajganić, do sada nije poduzelo konkretne korake kako bi se takvo ponašanje sankcionisalo, iako su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće.
Upravo nakon takvih navoda uslijedila je javna poruka Željke Cvijanović, u kojoj je, između ostalog, izrazila zahvalnost pripadnicima iz Republike Srpske zaposlenim u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH, ističući njihovu ulogu u očuvanju „tradicije našeg naroda“. Ova poruka je izazvala dodatne reakcije jer dolazi od osobe koja istovremeno učestvuje u radu državnih institucija, ali ih u javnom govoru nerijetko opisuje terminima koji nisu ustavno utemeljeni.
Sličan narativ Cvijanović je koristila i ranije, posebno u decembru prošle godine, kada je optužila „bošnjački kadar“ u institucijama BiH za blokade infrastrukturnih i ekonomskih projekata. U tim izjavama Sarajevo je predstavljeno kao faktor koji, prema njenim riječima, drži Bosnu i Hercegovinu u izolaciji, dok su konkretni projekti navedeni kao primjeri navodnih opstrukcija. Ovakve izjave dodatno su produbile političke podjele i otvorile pitanje odgovornosti javne riječi kada dolazi s najviših državnih funkcija.
Da se ne radi samo o političkoj retorici, već o ozbiljnom ustavnopravnom problemu, pojasnio je profesor ustavnog prava Davor Trlin. On je istakao da nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH ne predstavlja političko neslaganje, već direktno kršenje Ustava. Prema njegovom tumačenju, takvo ponašanje ugrožava same temelje ustavnog poretka i princip vladavine prava. Trlin podsjeća da Ustav jasno definiše Bosnu i Hercegovinu kao državu, dok su Republika Srpska i Federacija BiH entiteti, bez državnosti, suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta.
Posebno problematičnom ocijenjena je upotreba termina koji impliciraju da su institucije države tek privremene ili „zajedničke“, jer se time:
-
dovodi u pitanje centralni suverenitet države,
-
stvara slika BiH kao konfederalne ili privremene tvorevine,
-
podstiče nepoštivanje odluka najviših pravosudnih organa.
Ustavni sud BiH je u više navrata jasno zauzeo stav da izraz „zajedničke institucije“ nema uporište u Ustavu, te da se može smatrati neustavnim. Uprkos tome, taj termin se i dalje često koristi u javnim nastupima političkih lidera iz Republike Srpske.
Profesor Trlin upozorava da ovakva praksa vodi ka ustavnoj krizi, jer bez izvršne podrške državnih organa odluke Ustavnog suda ostaju mrtvo slovo na papiru. Kao moguće posljedice navodi:
-
automatsko stavljanje neustavnih akata van snage,
-
krivičnu odgovornost po relevantnim članovima Krivičnog zakona BiH,
-
potencijalne intervencije međunarodnih institucija i sankcije.
On posebno naglašava da je Tužilaštvo BiH ključno u ovom procesu, jer se ne radi samo o političkom stavu, već o mogućem krivičnom djelu. Međutim, praksa pokazuje da do danas gotovo da nema pravosnažnih presuda protiv najviših političkih dužnosnika, što dodatno produbljuje nepovjerenje u institucije.
Uprkos tome što Željka Cvijanović nije jedina političarka koja koristi spornu terminologiju, njena pozicija u Predsjedništvu BiH čini svaku izgovorenu riječ posebno značajnom. Sličnu retoriku godinama koristi i njen stranački lider Milorad Dodik, koji otvoreno dovodi u pitanje nadležnosti države, pa čak i legitimitet Ustavnog suda BiH. Njegovi javni pozivi zaposlenima u državnim institucijama da napuste svoja radna mjesta dodatno su pojačali osjećaj pravne i političke nesigurnosti.
U svojoj posljednjoj reakciji na društvenim mrežama, Cvijanović je odluke Ustavnog suda i reakcije iz Sarajeva opisala kao dio „šizofrenog ambijenta“, osporavajući samu ideju zabrane upotrebe termina „zajedničke institucije“. Ovakav nastup izazvao je brojne kritike, jer dolazi u trenutku kada je stabilnost države i poštivanje ustavnog poretka pod posebnim povećalom domaće i međunarodne javnosti.
Zaključno, polemika koja se razvila nakon pisanja medija i reakcije Željke Cvijanović pokazuje koliko je ustavni poredak BiH krhak, ali i koliko je važno dosljedno poštivanje zakona od strane onih koji obnašaju najviše funkcije. Pravna država ne može funkcionisati selektivno – ili su odluke Ustavnog suda obavezujuće za sve, ili se otvara prostor za dalju destabilizaciju, institucionalni vakuum i gubitak povjerenja građana u sistem.
Slobodna bosna
