Neprovođenje istrage zbog javnog govora mržnje: Analiza slučaja
U decembru 2022. godine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o neprovođenju istrage po prijavi zbog javnog govora mržnje, prijetnji i poticanja na nasilje na nacionalnoj osnovi. Ova odluka izazvala je brojne kontroverze i reakcije u javnosti, posebno s obzirom na kontekst i ozbiljnost optužbi koje su bile predmet prijave. Na čelu Tužilaštva se nalazi glavni državni tužilac, Milanko Kajganić, čije odluke često postaju predmet rasprava i kritika zbog potencijalne selektivnosti u primjeni zakona.
Incident koji je doveo do prijave dogodio se sredinom 2025. godine, kada je na zvaničnu e-mail adresu Tužilaštva stigla prijava u kojoj je navedena osoba koja je koristila jedan od Instagram profila. Ova prijava se odnosila na komentar koji je korisnik ostavio ispod objave vezane za “Cvijet Srebrenice”, simbol koji nosi duboku emotivnu i političku težinu u Bosni i Hercegovini. U komentaru su korištene uvredljive i provokativne riječi koje su se mogle smatrati prijetnjom prema određenoj etničkoj grupi. Ovaj incident nije samo pravno pitanje, već i društveno osjetljiva tema koja potresa temelje nacionalne kohezije.
Prema navodima iz prijave, komentar je sadržavao provokativne i uvredljive riječi prema određenoj etničkoj grupi, što dodatno naglašava ozbiljnost situacije. Iako je Tužilaštvo zaprimilo i “screenshot” komentara, čini se da su se suočili s problemima tokom istrage. Njihov izvještaj naglašava da su zbog lošeg kvaliteta fotografija izgubili mogućnost da temeljito istraže izbrisani komentar, što je dodatno otežalo proces. Ovakvi problemi ukazuju na ozbiljne nedostatke u radnim procedurama i resursima Tužilaštva, što može dovesti do sumnje u efikasnost pravnog sistema.
Unatoč jasnim navodima iz prijave, Tužilaštvo je konstatovalo da komentar nije ispunjavao pravne kriterije za javni govor mržnje, kako ih definiše Krivični zakon Bosne i Hercegovine. Definicija javnog izazivanja mržnje, prema članu 145a, podrazumijeva jasne i izražene javne akcije, koje u ovom slučaju nisu bile prisutne. Odluka o neprovođenju istrage bila je zasnovana na argumentu da je komentar izbrisan i da nije bio dostupan široj javnosti, što, prema stavu Tužilaštva, umanjuje ozbiljnost djela. Ovakav pristup postavlja pitanje: koliko daleko možemo ići u relativizaciji javnog govora mržnje?
Ovaj slučaj nije jedini primjer gdje se čini da Tužilaštvo bira kada će primijeniti zakone, a kada će ih ignorisati. U novembru 2022. godine, Tužilaštvo je obustavilo istragu po prijavi koju je podnio Ćamil Duraković protiv nepoznate osobe koja je oslikala mural osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Ovakvi postupci izazivaju sumnju u efikasnost pravnog sistema i otvaraju ozbiljna pitanja o tome na koji način se tretiraju ozbiljne prijetnje i mržnja u društvu. Čini se da se institucionalni odgovori često javljaju neprikladno ili neadekvatno, ostavljajući prostor za daljnje širenje mržnje i netrpeljivosti.
Neprovođenje istraga u ovakvim slučajevima može dovesti do daljnje normalizacije govora mržnje i poticanja na nasilje, što je izrazito opasno za društvenu koheziju i međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini. U društvu koje je već podijeljeno etničkim i političkim linijama, ovakvi incidenti mogu dodatno polarizirati zajednicu i potaknuti osjećaj nesigurnosti među građanima. Kako bi se prevazišli ovi problemi, ključno je raditi na jačanju pravnih mehanizama i edukaciji javnosti o ozbiljnosti ovakvih prekršaja. Uloga obrazovanja je neizmjerna, jer se kroz njega može uticati na promjenu društvenih normi i vrijednosti.
U zaključku, ovaj slučaj je samo jedan od mnogih primjera gdje se javnost suočava s neodgovarajućim odgovorima institucija na ozbiljna kršenja zakona. Pravda se mora provoditi dosljedno, bez obzira na političke pritiske ili druge vanjske utjecaje. U suprotnom, Bosna i Hercegovina će ostati zarobljena u spirali nasilja i mržnje, umjesto da krene ka izgradnji stabilnijeg i pravednijeg društva za sve svoje građane. Pitanje koje se postavlja jeste: da li ćemo kao društvo imati hrabrosti i odlučnosti da se suočimo sa vlastitim demonima i zaštitimo buduće generacije od naslijeđa mržnje i netrpeljivosti?
