Uvođenjem novih finansijskih pravila na nivou Evropske unije, Njemačka se sprema za značajnu promjenu u načinu na koji se koristi gotovina, što će direktno uticati ne samo na njene građane, već i na veliki broj stranih radnika, uključujući i radnike iz Bosne i Hercegovine. Iako se Njemačka tradicionalno smatra jednom od zemalja u kojoj je plaćanje gotovinom duboko ukorijenjeno u svakodnevnom životu, nova evropska regulativa jasno pokazuje da se taj model postepeno mijenja u korist strožije kontrole finansijskih tokova.
Prema odluci Evropske unije, sve države članice obavezne su uvesti gornju granicu za gotovinska plaćanja, a Njemačka je najavila da će od ljeta 2027. godine maksimalni dozvoljeni iznos za gotovinske transakcije u poslovnom prometu iznositi 10.000 eura. Do tog trenutka, građani i kompanije u Njemačkoj i dalje mogu plaćati gotovinom i veće iznose, ali uz određene uslove. Naime, već sada je potrebno dokazivati identitet kupca i porijeklo novca kod transakcija koje prelaze ovaj prag, dok su trgovci obavezni da vode detaljnu evidenciju i čuvaju podatke o takvim plaćanjima.
Razrada novih pravila pokazuje da se promjene neće desiti naglo, već postepeno, kako bi se i tržište i građani mogli prilagoditi. Od ljeta 2027. godine, gotovinska plaćanja iznad 10.000 eura u poslovne svrhe više neće biti dozvoljena, bez obzira na vrstu robe ili usluge. To znači da će se kupovine automobila, skupocjene opreme, luksuznih proizvoda ili većih investicija morati realizirati putem bezgotovinskih metoda plaćanja, poput bankovnih transfera.
Već sada postoje dodatne obaveze koje najavljuju budući pravac regulacije. Kod plaćanja u iznosu od 3.000 eura i više, trgovci su dužni prikupljati lične podatke kupaca, što uključuje identifikaciju i osnovne informacije o transakciji. Ova mjera ima za cilj sprečavanje pranja novca i finansiranja ilegalnih aktivnosti, ali istovremeno izaziva zabrinutost dijela javnosti.
Važno je naglasiti da nova pravila ne obuhvataju sve vrste transakcija. Privatna plaćanja, poput kupovine automobila između dvije fizičke osobe, izuzeta su iz ovog režima. Ipak, granica između privatnih i poslovnih transakcija u praksi često može biti nejasna, što otvara prostor za dodatna tumačenja i eventualne nesporazume.
Njemačka, zapravo, već godinama uvodi ograničenja kada je riječ o upotrebi gotovine. Tako je još 2020. godine anonimna kupovina plemenitih metala ograničena na iznos od 1.999,99 eura, dok je od 2023. godine gotovinska kupovina nekretnina u potpunosti zabranjena. Ove mjere jasno pokazuju dugoročnu strategiju države ka većoj transparentnosti finansijskih tokova.
Kada se Njemačka uporedi s drugim evropskim zemljama, postaje jasno da ne postoji jedinstven pristup pitanju gotovine. Granice značajno variraju, što dodatno komplikuje situaciju za građane koji često putuju ili rade u više zemalja. Primjeri iz Evrope pokazuju velike razlike:
-
Francuska i Španija imaju limit od 1.000 eura
-
Italija dopušta gotovinska plaćanja do 5.000 eura
-
Estonija, Finska i Ujedinjeno Kraljevstvo nemaju formalno propisanu gornju granicu
Ovakva neujednačenost bila je jedan od razloga zbog kojih je Evropska unija odlučila uvesti jedinstveni okvir, kako bi se smanjile razlike među državama i olakšala kontrola finansijskih tokova na nivou cijelog bloka.
Uvođenje ovih ograničenja, međutim, naišlo je na snažne kritike, posebno u Njemačkoj. Istraživanje Njemačke savezne banke pokazalo je da čak 93 posto ispitanika želi zadržati pravo da sami odlučuju hoće li koristiti gotovinu. Građani naglašavaju da gotovina predstavlja važan instrument zaštite privatnosti, jer omogućava kontrolu nad vlastitim novcem bez digitalnog nadzora i ostavljanja elektronskog traga.
Kritičari upozoravaju da bi pretjerana regulacija mogla dovesti do smanjenja lične slobode i dodatnog opterećenja za male poduzetnike i radnike, uključujući i veliki broj radnika iz BiH koji svakodnevno obavljaju finansijske transakcije u Njemačkoj. S druge strane, zagovornici mjera ističu da je cilj suzbijanje sive ekonomije, pranja novca i finansijskog kriminala.
U zaključku, jasno je da nova pravila označavaju prekretnicu u odnosu prema gotovini u Njemačkoj i Evropskoj uniji. Iako se promjene neće primijeniti odmah, njihov uticaj će biti dugoročan i dubok. Građani i radnici, posebno oni iz inostranstva, morat će se postepeno prilagoditi novim okolnostima i sve češće koristiti bezgotovinske metode plaćanja. Gotovina neće nestati, ali njena uloga u svakodnevnom životu očigledno ulazi u novu, strože regulisanu fazu.
