Opasne igre moći na Balkanu: Čanak o prijetnjama za BiH i region
U današnjem političkom okruženju Balkana, ozbiljna upozorenja dolaze sa svih strana. Nedavna izjava Nenada Čanka, bivšeg lidera Lige socijaldemokrata Vojvodine, u emisiji 7plus oslikava alarmantnu situaciju koja se odvija u ovom osjetljivom dijelu Evrope. Prema Čanku, Balkan je ponovo postao zona sukoba interesa, gdje se igre moći odvijaju na račun stabilnosti i sigurnosti država poput Bosne i Hercegovine. Ovo nije samo pitanje unutrašnje politike, već i vanjskih uticaja koji dodatno komplikuju situaciju.
Jedna od ključnih tačaka Čankove analize je militarizacija Srbije, koja se, prema njegovim riječima, odvija bez realne potrebe. Čanak ističe da Srbija značajne količine oružja nabavlja iz Rusije, što stvara dodatne napetosti u regionu. Ova militarizacija nije samo pitanje vojne moći, već i sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva. U tom kontekstu, Čanak se osvrće na vojnu saradnju Srbije sa drugim državama, posebno Rusijom, i pita se kakve će posljedice to imati na regionalnu stabilnost. Kroz stvaranje atmosfere straha i ugroženosti, vlasti u Beogradu pokušavaju kontrolisati društvo i potisnuti kritičke glasove.
Kako Čanak navodi, vladajuća elita u Srbiji koristi narativ o konstantnoj opasnosti kako bi skrenula pažnju sa vlastitih problema. Ovakva politika, smatra on, može imati dalekosežne posljedice po stabilnost cijelog Balkana. Vojna oprema, uključujući moderne avione i artiljeriju, postaje simbol vlasti, a ne nužni faktor sigurnosti. Čanak naglašava da su takve vojne nabavke više politička igra nego stvarna potreba za obranom. Uz to, on ističe da bi povećana vojna moć Srbije mogla podstaknuti i druge zemlje u regionu na slično naoružavanje, čime bi se dodatno zakomplikovala situacija.
Osim vojnog aspekta, Čanak se osvrnuo na političke manevre Srbije u susjednim državama. On upozorava na pokušaje širenja uticaja kroz proksi mehanizme, posebno u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Ova politika može stvoriti dodatne tenzije i podjele unutar tih zemalja, gdje se već osjeća uticaj Beograda. Čanak posebno ističe veze sa Rusijom, kroz kompaniju NIS, čije su aktivnosti dodatno komplikuju odnose, naročito u svjetlu američkih sankcija. Ovakvi interesi često se preklapaju sa unutrašnjim političkim krizama u zemljama regiona, što stvara plodno tlo za manipulacije i destabilizacije.
U svom izlaganju, Čanak nije propustio da se osvrne i na unutrašnja dešavanja u Srbiji, kritikujući odnos vlasti prema studentskim protestima. Mnogi mladi ljudi traže promjene i bolje životne uslove, ali se njihovi zahtjevi često dočekuju sa represijom. Ograničavanje isticanja zastava Evropske unije, dok se istovremeno toleriraju proruske i ratnohuškačke poruke, dodatno komplikuje situaciju. Ovakvi potezi vlasti, prema Čanku, ukazuju na strah od gubitka kontrole nad društvom. Ova represija može stvoriti osjećaj beznađa među mladima, a samim tim i potencijalnu opasnost po budućnost stabilnosti zemlje.
Nadalje, Čanak ukazuje na zloupotrebu izbornog sistema, kroz kupovinu glasova i kreiranje baza takozvanih sigurnih birača. U ovom kontekstu, on smatra da bi trenutni predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, imao velike šanse za pobjedu na izborima čak i u sadašnjim okolnostima. Ovakva situacija dodatno pokazuje koliko su političke igre postale kompleksne i opasne za sve građane regiona. S obzirom na to da su izbori često praćeni skandalima i kontroverzama, povjerenje građana u demokratske procese je dodatno ugroženo.
Na kraju, Čanak je skrenuo pažnju na to da ključni uzroci nestabilnosti u regionu nisu uklonjeni. Njegova izjava da je “glava zmije u Beogradu, Zagrebu, a najveća u Moskvi” jasno naglašava kako se opasne politike lako mogu preliti na najbliže okruženje. Ovaj citat implicira da se vanjski uticaji, kako Rusije, tako i drugih globalnih igrača, mogu iskoristiti za potpirivanje međunacionalnih tenzija i sukoba. U ovom trenutku, stabilnost Bosne i Hercegovine i cijelog Balkana je pod velikim teretom, a posljedice koje mogu proizaći iz ovih igara moći postaju sve vidljivije i ozbiljnije. Čanakovo upozorenje treba shvatiti kao poziv na akciju – potrebno je raditi na jačanju institucionalnih kapaciteta i promovisanju dijaloga kako bi se osigurala budućnost regiona. Samo kroz zajednički rad i razumijevanje možemo prevazići izazove koji nas čekaju.
