Ekonomski izazovi i perspektive Bosne i Hercegovine u 2026. godini
Godina 2026. donosi sa sobom ozbiljne ekonomske izazove za Bosnu i Hercegovinu, koja se suočava s brojnim problemima usljed globalnih i lokalnih faktora. Na globalnoj sceni, neizvjesnosti koje su posljedica geopolitičkih tenzija, klimatskih promjena i ekonomskih kriza uzrokuju dodatne pritiske na već krhko stanje bh. ekonomije. Na lokalnom nivou, nedostatak političke stabilnosti, visoke stope nezaposlenosti i rastuće troškove života dodatno komplikuju situaciju. Iako su neki pozitivni pomaci mogući, realnost nam pokazuje da će građani, posebno u prvoj polovini godine, osjetiti pritisak na svoj životni standard.
Inflacija koja je premašila četiri posto, uz kontinuirani rast cijena osnovnih životnih namirnica, dodatno otežava svakodnevnicu prosječnom građaninu. Na primjer, cijene hrane su u porastu, što se direktno odražava na kupovnu moć porodica. Prosječna mjesečna primanja koja iznose oko 1.600 KM jednostavno ne odgovaraju rastu troškova života. Ovo stvara ozbiljne probleme za većinu domaćinstava koja se bore da pokriju svoje osnovne potrebe. Dok se penzioneri u Federaciji BiH mogu nadati povećanju svojih primanja, to ne može nadoknaditi šire ekonomske izazove s kojima se suočava cijela zemlja. Ova situacija dovodi do sve većih socijalnih tenzija i nezadovoljstva građana.
Poremećaji na tržištu rada i potrebne reforme
Tržište rada u Bosni i Hercegovini i dalje je pod velikim pritiskom. Previsoka porezna opterećenja i neusklađenost između obrazovnog sistema i potreba tržišta dodatno otežavaju zapošljavanje i zapošljivost. Mnogi mladi ljudi, suočeni s teškim uvjetima na tržištu, odlučuju se na odlazak u inostranstvo u potrazi za boljim prilikama. U 2026. godini, ovi problemi bi se mogli dodatno pogoršati zbog očekivanih nepovoljnih makroekonomskih uslova. Očekuje se da nova zakonska rješenja u oblasti zapošljavanja i posredovanja samo djelomično ublaže postavljene izazove, dok dugoročna rješenja zahtijevaju sistemski pristup koji uključuje veću povezanost obrazovnog sistema sa potrebama poslodavaca.
Jedan od ključnih problema ostaje visoka stopa nezaposlenosti, koja je često praćena velikim brojem penzionera koji su opterećenje za ekonomski sistem. Na primjer, prema podacima iz 2023. godine, stopa nezaposlenosti iznosila je više od 20%, što je znatno iznad prosjeka u Evropskoj uniji. Pored toga, domaće kompanije suočavaju se s izazovima u prilagođavanju novim tržišnim uslovima, što dovodi do smanjenja konkurentnosti, posebno u sektorima koji su i dalje opterećeni visokom cijenom energije i sirovina. Ovi faktori čine Bosnu i Hercegovinu manje privlačnom za strane investitore, što dodatno otežava situaciju na tržištu rada.
Utjecaj CBAM mehanizma i energetska budućnost
Problem održivosti i konkurentnosti dodatno se komplicira zbog CBAM mehanizma (ugljične prilagodbe na granicama EU), koji stupa na snagu 1. januara 2026. godine. Bosna i Hercegovina ulazi u ovu tranziciju nespremna, što će se negativno odraziti na izvoznike, posebno u industrijama kao što su cement, čelik i gnojiva. Suočeni s potrebom da plaćaju naknade za emisije CO₂, bh. izvoznici će se suočiti s dodatnim troškovima koji će im otežati opstanak na tržištu EU. Na primjer, očekuje se da će troškovi proizvodnje rasti zbog dodatnih naknada, što će dovesti do povećanja cijena proizvoda i smanjenja konkurentnosti na stranim tržištima.
Umjesto da se sredstva za emisije CO₂ reinvestiraju u domaću ekonomiju, ona će odlaziti u EU, što dodatno slabi kapacitet domaćih kompanija. Ključno rješenje, kao što je uspostava berze električne energije i sistema trgovanja emisijama (ETS), još uvijek nije realizirano. Bosna i Hercegovina ostaje jedina članica Energetske zajednice bez organizovanog tržišta električne energije, što predstavlja ozbiljan problem za budući ekonomski razvoj. Ovaj manjak organizacije i regulacije dodatno otežava pristup tržištu za nove investitore i sprječava efikasnu distribuciju resursa.
Reformski procesi i očekivanja
Unatoč svim izazovima, postoji određeni optimizam vezan za reforme koje provodi Federacija BiH. Reformska agenda koja je usvojena donosi nadu kroz obavezu vlasti na provođenje reformi usmjerenih ka jačanju konkurentnosti, digitalizaciji i otvaranju novih radnih mjesta. Ova agenda predstavlja priliku za poboljšanje poslovnog okruženja i privlačenje stranih investicija, ali je njen uspjeh uvjetovan političkom stabilnošću. Ključni elementi ove agende uključuju unapređenje pravnog okvira, smanjenje birokratije i jačanje institucionalnih kapaciteta.
U predizbornoj godini, s obzirom na moguće političke blokade, postoji bojazan da bi realizacija ovih reformi mogla biti ugrožena. Politička stabilnost je ključna za efikasnu primjenu reformi, a njen izostanak bi mogao dodatno usporiti ekonomski oporavak zemlje. Također, važno je napomenuti da bez aktivne uloge civilnog društva i poslovnog sektora, reforme neće biti održive. Stoga je važno da svi sektori društva, uključujući politiku, ekonomiju i civilno društvo, zajedno rade na stvaranju boljeg okruženja za razvoj i prosperitet.
U konačnici, Bosna i Hercegovina se suočava s teškim izazovima u 2026. godini, ali uz prave politike i reformske mjere, postoje šanse za poboljšanje životnog standarda građana i jačanje ekonomske stabilnosti. Očekuje se da će realizacija reformi, uz sveobuhvatan pristup i suradnju svih aktera, biti ključna za postizanje održivog razvoja i prosperiteta u narednim godinama. U tom smislu, međunarodna podrška i suradnja također će igrati značajnu ulogu u jačanju kapaciteta institucija i privlačenju investicija, čime bi se Bosna i Hercegovina mogla pozicionirati kao konkurentna ekonomija unutar regije i šire.
