Odluka Centralne izborne komisije o zahtjevima Srpske demokratske stranke
Na današnjoj sjednici, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) razmatrala je dva ključna zahtjeva Srpske demokratske stranke (SDS) koji se odnose na izborne procedure u Republici Srpskoj. Ova sjednica je izazvala veliku pažnju javnosti, posebno nakon nedavne izborne utrke koja je bila obilježena brojnim kontroverzama i pitanjima o regulativama koje uređuju izborne procese. U vremenu kada se povjerenje građana u izborne institucije dodatno preispituje, odluke CIK-a postaju predmet javne rasprave i analize.
Zahtjev za ponovno brojanje glasova
SDS je 16. decembra 2025. godine podnio zahtjev za ponovno brojanje glasova na ukupno 140 biračkih mjesta u nekoliko ključnih općina, uključujući Doboj, Zvornik, Laktaše, Bratunac, Prijedor, Ugljevik, Višegrad i Kozarska Dubica. Ovi općinski centri imaju značajnu političku težinu u Republici Srpskoj, a rezultati izbora su često predmet analize i kontroverzi. U zahtjevu su navedena konkretna biračka mjesta, međutim, stručna služba CIK-a je ocijenila da zakonski uslovi za prihvatanje zahtjeva nisu ispunjeni.
Tokom rasprave, istaknuto je da u zahtjevu nisu jasno i precizno navedeni razlozi koji bi opravdali ponovno brojanje glasova. Umjesto toga, podneseni su opšti i paušalni navodi koji nisu bili dovoljni da se potvrdi potreba za ovim postupkom. Ovakvi zahtjevi često se temelje na osjećaju nezadovoljstva rezultatom, a ne na konkretnim dokazima o prevarama ili nepravilnostima. Stoga je stručna služba predložila odbijanje zahtjeva kao neosnovanog, što je CIK usvojila većinom glasova, čime je postavila jasne granice u vezi s opravdanim razlozima za ponovno brojanje.
Zahtjev za poništenje izbora
Osim zahtjeva za ponovno brojanje, SDS je istog dana podnio i zahtjev za poništenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na istih 140 biračkih mjesta. Međutim, CIK je donio zaključak da takav zahtjev nije dopušten jer, prema važećim propisima, politički subjekti nemaju pravo tražiti poništenje izbora.
Ova odluka je značajna jer ukazuje na pravila koja se moraju poštovati u izbornim procesima, a koja su dizajnirana da osiguraju stabilnost i povjerenje u izbornu administraciju.
U obrazloženju ove odluke CIK je naglasio da se poništenje izbora može donijeti isključivo po službenoj dužnosti, odnosno kada se za to steknu zakonski uslovi, a ne na osnovu zahtjeva političkih stranaka. Ova odluka još jednom ukazuje na važne aspekte izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, kao i na obaveze koje imaju izborne komisije u očuvanju integriteta izbornog procesa. Poništenje izbora može imati dalekosežne posljedice na političku stabilnost, stoga je potrebno vrlo pažljivo razmatrati takve zahtjeve.
Prethodne aktivnosti CIK-a
CIK je također podsjetio da su ranije preduzimali niz aktivnosti po službenoj dužnosti kako bi provjerili navode o izbornim nepravilnostima. Ove aktivnosti uključuju ponovno brojanje glasova, otvaranje vreća s glasačkim listićima i grafološka vještačenja potpisa birača. Ove mjere su dio nastojanja Komisije da osigura transparentnost i povjerenje u izborne procese.
U prošlosti, CIK je savjetovao sve političke stranke da se uključe u ove aktivnosti, kako bi se osiguralo da svi imaju jednake mogućnosti i pristup informacijama.
Nastavak procesa i budući koraci
Na kraju sjednice, CIK je donio konačnu odluku da se zahtjev SDS-a za ponovno brojanje glasova odbija kao neosnovan, dok je zahtjev za poništenje izbora odbacivan kao nedopušten.
Ova odluka otvara nova pitanja o budućem razvoju političke scene u Republici Srpskoj, a posebno o tome kako će se političke stranke ponašati u narednim izbornim ciklusima. Očekuje se da će SDS i druge stranke reagirati na ovaj ishod, te će biti zanimljivo pratiti njihove strategije u osvajanju povjerenja birača.
Bit će interesantno vidjeti kako će se reakcije SDS-a i drugih političkih subjekata razvijati nakon ovih odluka CIK-a, kao i da li će doći do daljnjih pravnih koraka. Izborni procesi su ključno pitanje za demokratiju u Bosni i Hercegovini, a transparentnost i pravna regulativa su od esencijalne važnosti za održavanje povjerenja građana u izborne institucije. U tom kontekstu, važno je da se svi akteri u političkom životu Bosni i Hercegovine angažuju na očuvanju integriteta izbornog procesa, kako bi se osiguralo da svaka izabrana vlast ima legitimitet i podršku građana.
