Današnja politička dešavanja u Sarajevu obilježena su nastavkom ranije prekinute sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja se održava po hitnom postupku i nosi značajnu institucionalnu težinu. Riječ je o sjednici koja je izazvala veliku pažnju javnosti zbog tema koje direktno utiču na funkcionisanje države, stabilnost njenih institucija i budućnost Oružanih snaga BiH. Posebnu pažnju privukao je zakonski prijedlog koji je u parlamentarnu proceduru uputio delegat Džemal Smajić, a koji se odnosi na izmjene važećih propisa o profesionalnoj vojnoj službi.
U fokusu nastavka sjednice nalazi se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, koji se razmatra u prvom čitanju, odnosno kroz raspravu o osnovnim principima. Smajić je u svom obrazloženju istakao da se Oružane snage BiH već duže vrijeme suočavaju s ozbiljnim problemom nedostatka kadra, posebno u kategoriji profesionalnih vojnika. Takvo stanje, prema njegovom mišljenju, direktno ugrožava operativnu spremnost i dugoročnu održivost vojnog sistema.
Ključna izmjena koju predlagač nudi odnosi se na povećanje starosne granice za trajanje profesionalne vojne službe, i to sa sadašnjih 40 na 45 godina života. Trenutni zakon, kako je pojašnjeno, dopušta da vojnik ostane u službi najduže do navršene 40. godine, i to isključivo ako postoje potrebe službe i ukoliko vojnik ispunjava stroge kriterije psihofizičke sposobnosti. Smajić smatra da je takvo rješenje postalo ograničavajuće u realnim okolnostima, jer broj zainteresovanih i spremnih mladih ljudi za vojni poziv kontinuirano opada.
U svom izlaganju, delegat se pozvao i na uporedna iskustva iz regiona, navodeći da je Bosna i Hercegovina u ovom segmentu restriktivnija od susjednih država. Kao argumente je istakao sljedeće primjere:
-
u Republici Sloveniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji profesionalni vojnici mogu ostati u službi do navršene 45. godine života
-
u Republici Hrvatskoj starosna granica je još viša, te vojnici i mornari mogu obavljati profesionalnu službu čak do 50. godine života
Prema Smajićevom stavu, ovi podaci jasno ukazuju da predložena izmjena nije izuzetak, već usklađivanje s regionalnom praksom i realnim potrebama savremenih oružanih snaga. On je naglasio da produženje starosne granice ne znači automatsko zadržavanje svih vojnika, već da bi i dalje važili strogi zdravstveni, psihofizički i profesionalni kriteriji.
Osim rasprave o ovom zakonskom prijedlogu, delegati Doma naroda na istoj sjednici trebaju razmatrati i davanje saglasnosti za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma, ugovora i memoranduma. Ove tačke dnevnog reda odnose se na međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine i imaju značaj u kontekstu spoljne politike, saradnje s drugim državama i međunarodnim organizacijama, kao i ispunjavanja preuzetih obaveza na evropskom i globalnom planu.
Važno je podsjetiti da ova sjednica nije započela danas. Dom naroda je hitnu sjednicu započeo još 20. novembra, kada je po ubrzanoj proceduri usvojen Zakon o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu. Nakon toga, rad je prekinut zbog nedostatka kvoruma, upravo prije razmatranja zakonskog prijedloga koji se odnosi na Oružane snage BiH. Današnji nastavak sjednice tako predstavlja pokušaj da se okonča započeti zakonodavni proces i razriješe otvorena pitanja.
U širem kontekstu, rasprava o produženju trajanja profesionalne vojne službe otvara i druga važna pitanja, poput atraktivnosti vojnog poziva, kadrovske politike u sigurnosnom sektoru i dugoročnog planiranja odbrane države. Odluka koju Dom naroda donese u ovom slučaju mogla bi imati dugoročne posljedice, ne samo za vojnike koji su već u službi, nego i za ukupnu stabilnost i funkcionalnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Na kraju, jasno je da današnja sjednica nije samo tehničko razmatranje jednog zakona, već odraz ozbiljnih izazova s kojima se suočavaju državne institucije. Ishod rasprave pokazat će postoji li politička volja da se sistem prilagodi stvarnim potrebama i regionalnim standardima, ili će postojeća ograničenja ostati prepreka jačanju kapaciteta i efikasnosti oružanih snaga BiH.
