Izbor novih sudija Ustavnog suda BiH: Proces, izazovi i političke igre
U trenutnom političkom okruženju Bosne i Hercegovine, izbor dvojice novih sudija Ustavnog suda BiH predstavlja veoma značajan trenutak, ne samo za pravosudni sistem, već i za političku dinamiku unutar Federacije. Ovaj postupak je započet od strane Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, koji je pristupio izboru sudija kako bi zamijenio dosadašnje članove, Valeriju Galić i Mirsada Ćemana, koji odlaze u penziju. Sudija Ćeman će napuniti 70 godina 1. decembra 2025. godine, dok sudija Galić dostiže ovu starosnu granicu u oktobru 2026. godine.
Kako bi se proces izbora odvijao u skladu s ustavnim normama, pravilima Ustavnog suda jasno se nalaže da bi postupak imenovanja novih sudija trebao biti završen najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata postojećih sudija. Ova odredba ima za cilj osigurati kontinuitet u radu suda i spriječiti eventualne pravne vakuume koji bi mogli nastati usljed kašnjenja u izboru. Ipak, postoje informacije koje sugeriraju da je politička većina u Federaciji BiH svjesno prolongirala ovaj proces, što otvara prostor za politička usaglašavanja unutar vladajuće koalicije.
Političke kalkulacije i izbor kandidata
Prema informacijama iz izvora bliskih političkim krugovima, Socijaldemokratska partija BiH (SDP) planira predložiti Dženetu Omerdić, koja je savjetnica člana Predsjedništva BiH, kao kandidatkinju za sudiju Ustavnog suda.
Ovaj potez se može smatrati dijelom šire strategije SDP-a da osigura svoje prisustvo u najvišim pravosudnim institucijama, nastojeći time zadržati utjecaj u ključnim segmentima vlasti.
U međuvremenu, dogovor između Trojke i HDZ podrazumijeva da Trojka imenuje jednog sudiju za zamjenu Mirsada Ćemana, dok bi HDZ imao pravo predložiti sudiju koji će naslijediti Valeriju Galić.
Ovakav dogovor između političkih stranaka izaziva brojne kontroverze, s obzirom na to da izbor sudija po etničkoj osnovi nije u skladu s principima koji su utvrđeni u Ustavu i zakonima BiH.
Ove stranke su, naime, ranije podržale imenovanje HDZ-ovog kandidata Marina Vukoje, unatoč tome što bi izbor sudija trebao biti zasnovan isključivo na profesionalnim i stručnim kriterijima, a ne na etničkoj pripadnosti.
Zakonodavna inicijativa i reakcije
Predsjednica Ustavnog suda BiH, Seada Palavrić, jasno je isticala potrebu za hitnim izborom novih sudija, pokrenuvši inicijativu za izbor sudije koji bi zamijenio Mirsada Ćemana još 4. februara 2025. godine. Iako je ova inicijativa bila formalno pokrenuta, reakcija Predstavničkog doma Federacije BiH stigla je tek 6.
oktobra, kada je predsjedavajući Dragan Mioković pozvao zastupnike da ubrzaju ovaj proces. U tom trenutku, do odlaska sudije Ćemana ostalo je manje od dva mjeseca, što ukazuje na nedostatak hitnosti i ozbiljnosti u pristupu ovom važnom pitanju.
Dodatno, i sam sudija Ćeman je 12. novembra 2025. godine inicirao postupak izbora sudije koji bi trebao zamijeniti Valeriju Galić, podsjećajući zakonodavnu vlast na njene obaveze. Ova situacija odražava ozbiljan problem u funkcioniranju institucija, gdje se često prioriteti postavljaju na osnovu političkih interesa, a ne na osnovu pravosudnih potreba i zakonskih obaveza.
U ovom kontekstu, vrijeme do izbora novih sudija se smanjuje, a pritisak na političke stranke da se angažuju povećava.
Formiranje Radne grupe i daljnji koraci
U novembru 2025. godine, Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma, predvođena Mladenom Boškovićem, predložila je formiranje Radne grupe koja će se baviti provođenjem postupka izbora sudija Ustavnog suda BiH.
Ova Radna grupa obuhvata predstavnike različitih parlamentarnih stranaka i strukovnih udruženja, što bi moglo stvoriti temelje za širu i pravedniju diskusiju o ovom pitanju. No, ostaje nejasno kako će se ovaj proces odvijati, s obzirom na prethodne političke kalkulacije i dinamiku unutar vladajuće koalicije.
Formalno, dostavljanjem materijala na 27. redovnu sjednicu Predstavničkog doma, započela je procedura izbora sudija. Međutim, izazovi i kontroverze i dalje ostaju.
U ovom kontekstu, važno je pratiti daljnji razvoj događaja i osigurati da izbor sudija bude zasnovan na stručnim kriterijima, a ne na političkim dogovorima koji mogu ugroziti pravičnost i neovisnost institucija.
S obzirom na složenost političke situacije, ključno je da se javnost uključi u ovaj proces kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost svih uključenih strana.
U konačnici, izbor novih sudija Ustavnog suda BiH nije samo pravosudno pitanje, već i politički izazov koji može utjecati na budućnost pravne države u zemlji. Osiguranje profesionalnog integriteta i neovisnosti sudstva mora biti prioritet svih političkih aktera, kako bi se izbjegli daljnji sukobi i osiguralo povjerenje građana u pravosudni sistem.
