Politička kriza i put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji
Na sutrašnjoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, očekuje se da će politička situacija ponovno biti napeta, s obzirom na to da će se razmatrati tri ključna dokumenta koja imaju direktan uticaj na to hoće li Bosna i Hercegovina otvoriti pregovore s Evropskom unijom. Ovi dokumenti uključuju prijedlog odluke o formiranju Ureda glavnog pregovarača, nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), te nacrt izmjena Zakona o Sudu BiH. Ove reforme su od suštinske važnosti za napredak BiH prema evropskim integracijama, a njihovo usvajanje je preduslov za eventualno započinjanje pristupnih pregovora.
Ova sjednica će se održati nakon neuspješnog pokušaja 2. decembra, kada je sjednica bila zakazana, ali nije ni otvorena zbog odbijanja ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da podrže dnevni red. Ovaj potez je dodatno osnažio blokadu procesa koji je već bio usporen, a očekivanja od sutrašnjeg sastanka su velika, s obzirom na to da Evropska unija postavlja jasne uslove za napredak BiH na putu ka članstvu. Prije svega, neophodno je razumjeti da politička klima u BiH nije samo odraz unutrašnjih odnosa, već i reakcija na međunarodne pritiske i očekivanja, posebno onih iz Brisela.
Evropska unija postavlja jasne uslove
Evropska komisija je još u novembru naglasila da su imenovanje glavnog pregovarača i usvajanje zakona koji se tiču pravosudnih reformi obavezni koraci ako BiH želi dobiti preporuku za otvaranje pregovora. Iz EK su poručili: “Za započinjanje pregovora, vlasti moraju finalizirati i usvojiti zakone usklađene s evropskim standardima i imenovati glavnog pregovarača.” Ova izjava jasno ukazuje na to koliko je važno da se ovi dokumenti usvoje u što kraćem roku. U tom kontekstu, važno je napomenuti da su prethodni pokušaji reformi često nailazili na otpor, što dodatno komplikuje put BiH ka EU. Na primjer, posljednji izvještaji o napretku ukazali su na nedostatak političke volje da se implementiraju reforme koje su od suštinske važnosti za jačanje pravosudnog sistema.
Stavovi ministara i politički pritisci
Predsjedavajuća Vijeća ministara, Borjana Krišto, istakla je da postoji realna šansa da BiH dobije zeleno svjetlo Evropskog vijeća, ali samo ako reforme budu usvojene.
Ministar pravde, Davor Bunoza, ukazao je na to da se na zakonu o VSTV-u radi već dvije godine, uz sveobuhvatne konsultacije sa svim nivoima vlasti i međunarodnim partnerima. Ova situacija pokazuje koliko je važno imati dijalog i saradnju među političkim partijama.
On je također dodao da su u izmjenama Zakona o Sudu BiH uvršteni samo oni elementi oko kojih nije bilo sporova među entitetima. Ipak, SNSD ostaje pri blokadi, a ministar Staša Košarac je potvrdio da neće podržati nijedan dokument sve dok se ne ponište odluke visokog predstavnika.
Ova izjava dodatno komplikuje situaciju, jer ukazuje na to da političke stranke koriste evropske reforme kao sredstvo pritiska i pregovaranja u okviru unutrašnjih političkih odnosa.
Širi dnevni red sjednice
Osim evropskih reformi, sutrašnja sjednica Vijeća ministara također će razmatrati i druge važne tačke. Među njima su informacije o odbrambenim planovima Oružanih snaga BiH, godišnji plan obuka u inostranstvu za 2026. godinu, izvještaj o migracijama za prvih šest mjeseci 2025.
godine, preporuke GRECO-a, mišljenje o izmjenama zakona o SIPA-i, te odluku o kvoti radnih dozvola za strance u 2026. godini. Ove tačke dnevnog reda ukazuju na kompleksnost pitanja s kojima se BiH suočava i važnost međusobne saradnje institucija.
Na primjer, izvještaj o migracijama može imati značajan uticaj na demografske i ekonomske aspekte zemlje, dok odluka o kvoti radnih dozvola može pomoći u rješavanju problema nedostatka radne snage u određenim sektorima.
Prelomni trenutak za BiH
Sutrašnja sjednica može se smatrati jednim od najvažnijih trenutaka za budućnost Bosne i Hercegovine u kontekstu evropskih integracija. Ishod ove sjednice i dalje ostaje neizvjestan. Hoće li institucije pokazati političku volju za ispunjavanje evropskih uslova, ili će blokade ponovo zaustaviti proces integracija?
Ova pitanja su ključna za razumijevanje trenutne političke situacije i budućih koraka BiH. U konačnici, ishod ovog sastanka mogao bi odrediti smjer u kojem će se zemlja kretati u narednim godinama i njen odnos s Evropskom unijom, što bi moglo imati dugoročne posljedice za njenu stabilnost i razvoj.
Ukoliko se ne postigne dogovor i ne dođe do usvajanja važnih zakona, Bosna i Hercegovina bi mogla izgubiti priliku da se približi EU, dok bi istovremeno unutrašnja politička kriza mogla dodatno produbiti postojeće tenzije među različitim etničkim skupinama unutar zemlje.
Ovo je prilika za sve političke aktere da pokažu odgovornost i da doprinesu stabilnosti, jer samo saradnjom i kompromisima mogu osigurati bolju budućnost za sve građane BiH.
