Položaj penzionera u Bosni i Hercegovini: Izazovi i mogućnosti za promjene
Penzioneri u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina suočavaju se s teškim životnim uslovima, koji su u mnogim slučajevima ispod svakog nivoa dostojanstva. Ova situacija postaje sve alarmantnija, dok ekonomski pokazatelji kontinuirano pokazuju pogoršanje njihovog položaja. Mnogi od ovih građana svakodnevno se bore za osnovne životne potrebe, dok sa nestrpljenjem čekaju odluke vlasti koje bi mogle donijeti promjene u njihovim penzijama. Iako svi očekuju poboljšanja, stvarnost je često surova, a penzionerska populacija pažljivo prati najave iz oba entiteta, nadajući se da će bilo kakva korekcija donijeti olakšanje njihovim kućnim budžetima.
Trenutni uslovi života penzionera
U Federaciji Bosne i Hercegovine, najniža penzija iznosi 599 KM, dok je zagarantovana blizu 715 KM, a prosječna penzija se kreće oko 760 KM. Ovi podaci jasno ukazuju na to da veliki broj penzionera, posebno onih koji su primali minimalne iznose tokom dužeg vremenskog perioda, živi u izuzetno teškim uslovima, nedovoljno da pokriju osnovne troškove života. Sa stalnim rastom cijena hrane, energenata i drugih svakodnevnih potrepština, penzioneri se nalaze u sve težoj situaciji, a troškovi se gomilaju brže od usklađivanja njihovih primanja.
Na primjer, cijena osnovnih namirnica poput hljeba, mlijeka i mesa kontinuirano raste, dok su penzije ostale gotovo stagnirajuće. Penzioneri su prinuđeni da biraju između osnovnih životnih potreba, kao što su hrana, lijekovi ili plaćanje računa. Ovaj teški izbor jasno ukazuje na to koliko su njihovi životi postali neizvjesni i nesigurni.
Kritika trenutnog sistema usklađivanja penzija
Penzionerske organizacije, kao i ekonomski stručnjaci, često ističu da uskladjenje penzija ne bi trebalo da se oslanja samo na matematičke formule, već bi trebalo pratiti realne troškove života. U trenutnim okolnostima, rast inflacije dodatno otežava situaciju, a osnovne životne namirnice postaju luksuz za mnoge penzionere.
Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) trenutno je predmet rasprave, a nacrt izmjena predviđa novi model obračuna penzija, koji uključuje povećanje minimalne penzije na približno 700 KM.
Nažalost, postoje i zabrinutosti da bi nove mjere mogle dovesti do dodatne nepravde, jer bi penzije ostvarene s minimalnih 15 godina staža mogle postati niže u odnosu na sadašnje.
Kritičari ukazuju na to da bi se više uvažavala dužina staža i doprinosi, što može dodatno produbiti razlike unutar penzionerske populacije, ostavljajući neke najranjivije grupe u još težem položaju.
Potencijalne promjene i njihovi efekti
Predloženi novi model obračuna penzija ima svoje prednosti, ali i mane. Naime, povećanje minimalne penzije bi značajno poboljšalo životni standard desetina hiljada korisnika.
Ipak, tu je i zabrinutost da bi penzije ostvarene s minimalnih 15 godina staža mogle postati niže u odnosu na sadašnje, jer bi se više uvažavala dužina staža i doprinosi. Ovo otvara pitanje pravednosti novog zakona i mogućnosti da dodatno produbi razlike unutar penzionerske populacije.
Drugi aspekt koji se često zanemaruje jeste uticaj na zdravstvenu zaštitu penzionera. Povećanje penzija može im omogućiti bolje pristup zdravstvenim uslugama, što je ključno za starije osobe koje često pate od raznih bolesti.
Međutim, bez adekvatnog sistema podrške, čak i povećanje penzije neće biti dovoljno za rješavanje svih problema s kojima se penzioneri suočavaju.
Politička i ekonomska stvarnost
Iako je nacrt zakona pripremljen, šanse da bude usvojen do kraja godine su minimalne. Politička previranja, finansijska neizvjesnost i potreba za dodatnim analizama usporavaju cijeli proces.
Ako zakon ne bude usvojen, očekuje se da će se penzije i dalje usklađivati na postojeći način, vjerovatno na proljeće, u zavisnosti od kretanja potrošačkih cijena i prosječnih plata.
U tom kontekstu, poslanici Admir Čavalić i Almedin Aliefendić su predložili dodatne izmjene i dopune Zakona o PIO, tražeći povećanje penzija za najmanje 20% od 1. januara 2026. godine.
Osim toga, postoje i prijedlozi za reformu cjelokupnog penzionog sistema, koji uključuje veće investicije u socijalne programe. Ovi programi bi mogli pomoći penzionerima da se lakše snađu u teškim životnim uslovima, ali je pitanje koliko će vlasti biti spremne na tako drastične mjere.
Razlike između entiteta i pozicija penzionera
U Republici Srpskoj, situacija izgleda nešto drugačije, ali problemi su opet slični. Najniža penzija iznosi 330 KM, dok prosječna penzija iznosi oko 652 KM. Posljednje povećanje od 3% donijelo je samo simbolična poboljšanja, s minimalnom penzijom koja je porasla za manje od 10 KM, dok je prosječna povećana za oko 20 KM.
Očekivanja penzionera u RS-u bila su mnogo veća, a najavljeno je novo usklađivanje za januar, koje će iznositi 6,25%.
Penzioneri u ovom entitetu naglašavaju velike razlike u odnosu na Federaciju, s minimalnim penzijama koje su veće za oko 270 KM u FBiH. Ove razlike dodatno podstiču nezadovoljstvo i zahtjeve za reformom penzionog sistema.
Da bi se ispravile ove razlike, potrebne su ozbiljne političke odluke i hrabri koraci, koji bi osigurali da penzioneri u oba entiteta imaju sličan nivo života.
Kako se situacija razvija, postavlja se pitanje kako vlasti mogu adekvatno odgovoriti na potrebe penzionera i osigurati da njihovi životi budu dostojanstveni. Penzioneri traže više od samo simboličnih povećanja; žele sistem koji će osigurati stabilnost i sigurnost u godinama kada su najvulnerabilniji.
Samo kroz zajednički dijalog i održive reforme, moguće je izgraditi pravedniji penzioni sistem koji će zadovoljiti potrebe svih građana.
