Povećanje Zaduženja u Republici Srpskoj: Analiza i Posljedice
U posljednjim vijestima iz Republike Srpske, zabilježeno je značajno povećanje zaduženja koje je izazvalo brojne reakcije među ekonomistima, političkim analitičarima, ali i građanima. Odlukom o rebalansu budžeta za 2025. godinu, ukupno zaduženje Republike Srpske povećano je za dodatnih 220,8 miliona KM, čime je godišnji iznos novih obaveza dostigao impresivnih 1,144 milijarde maraka. Dok vlasti ističu da postoji prostor za novo zaduživanje, ekonomisti i opozicija upozoravaju na opasnosti koje ovo zaduženje nosi sa sobom, ukazujući na potencijalne posljedice na ekonomsku stabilnost i životni standard građana.
Fiskalna Održivost i Zaduženje
Prema tvrdnjama ministra finansija Zore Vidović, Republika Srpska nije visoko zadužena i mogla bi se dodatno zadužiti za još pet milijardi KM. Ovaj optimističan stav vlasti kontrastira sa analizama opozicije i ekonomista koji tvrde da trenutni nivo zaduženosti prelazi granicu fiskalne održivosti.
Poslanik SDS-a Mirjana Orašanin naglašava da zbir obaveza budžeta Republike Srpske, opština, gradova i fondova socijalne zaštite već prelazi šest milijardi maraka. Uključujući obaveze Investiciono-razvojne banke i javnih preduzeća, ukupni dug se približava cifri od sedam milijardi KM, što predstavlja značajan teret za buduće generacije.
Upozorenja Ekonomista
Ekonomisti poput Milenka Stanića upozoravaju da bi ovakav nivo zaduženosti mogao imati ozbiljne posljedice po stabilnost budžeta. Stanić ističe da novo zaduženje treba biti opravdano i usmjereno na kapitalne projekte, što, prema njegovim riječima, nije slučaj u ovom rebalansu.
Umjesto investicija u razvoj, sredstva se troše na potrošnju koja se može smatrati nerazumnom i neodgovornom. “Vlast se ponaša kao ugostiteljski servis, umjesto da se fokusira na razvojne projekte,” naglašava Stanić, osvrćući se na troškove kupovine hotela i pokrivanje dugova javnih preduzeća.
On ističe da bi uloženi novac trebao generisati rast i razvoj, a ne se trošiti na kratkoročne interese.
Reakcije iz Vlasti
Iz vladajuće stranke, SNSD-a, stižu drugačije poruke. Poslanik Srđan Mazalica tvrdi da je zaduživanje nužan dio funkcionisanja institucija i da bez novih kredita ne mogu biti ostvarene planirane obaveze. Ovakva retorika ukazuje na to da se vlasti ne plaše povećanja zaduženja, smatrajući ga potrebnim za održavanje operativnosti države.
Međutim, ekonomisti smatraju da je potrebno pažljivo razmotriti dugoročne posljedice ovakvog pristupa. Kritičari ističu da bi zaduživanje moglo dovesti do povećanja poreza i smanjenja socijalnih davanja, što bi dodatno opteretilo građane koji već pate od ekonomskih pritisaka.
Posljedice za Budžet i Građane
Sa trenutnim tempom zaduživanja, ekonomisti predviđaju da će ukupni dug Republike Srpske do kraja godine sigurno preći sedam milijardi KM. Ovaj rast zaduženja bi mogao dovesti do rezanja plata, penzija i drugih socijalnih davanja u narednim godinama. Stanić posebno upozorava na obaveze prema tzv. londonskom dugu, gdje će rata za 2026.
godinu iznositi oko 1,6 milijardi KM, što predstavlja ogroman teret za budžet čiji su ukupni prihodi približno 5,6 milijardi KM. Ovakva situacija može dovesti do socijalne napetosti i nezadovoljstva građana, koji se suočavaju s poskupljenjima i smanjenim kvalitetom usluga.
Alternativna Rješenja i Strategije
U svjetlu aktuelne situacije, važno je razmotriti i alternativne strategije koje bi mogle pomoći u stabilizaciji budžeta Republike Srpske. Umjesto daljnjeg zaduživanja, vlasti bi mogle razmatrati mjere štednje, povećanje efikasnosti u javnoj administraciji, kao i privlačenje stranih investicija.
Razvoj privrednih sektora kao što su turizam, poljoprivreda i IT industrija mogao bi pružiti dugoročne benefite i smanjiti potrebu za novim zaduženjima. Ključna je potreba za stvaranjem održivih politika koje ne oslanjaju na kratkoročne mjere.
Zaključak: Potreba za Održivošću
U svjetlu svih ovih informacija, postavlja se ključno pitanje o fiskalnoj održivosti Republike Srpske. Da li su trenutni potezi vlasti opravdani ili predstavljaju rizik za budućnost? Mnogi ekonomisti pozivaju na racionalizaciju troškova i fokusiranje na razvojne projekte koji bi mogli stvoriti dugoročnu stabilnost umjesto kratkoročnih rješenja kroz zaduživanje.
U narednim godinama, bit će ključno pratiti kako će se ova situacija razvijati i kakve će implikacije imati na život građana i ekonomiju Republike Srpske. S obzirom na sve izazove koji predstoje, potrebna je jasna vizija i strategija koja će omogućiti održiv rast i prosperitet za sve građane.
