Političke Mreže i Uticaj na Ključne Institucije u Federaciji BiH
U Bosni i Hercegovini, a posebno u Federaciji BiH, politička prepiska često otkriva složene mreže utjecaja koje oblikuju ključne institucije poput Federalne uprave policije (FUP), Autocesta FBiH i BH Pošte. Ove strukture ne samo da su vitalne za svakodnevno funkcionisanje društva, već često postaju predmet političkih igara i dogovora koji se odvijaju iza zatvorenih vrata. Recentne prepiske između ključnih figura otkrivaju kako se postavljaju kadrovi i kako se “uređuju” situacije koje bi mogle ugroziti vlast.
Imenovanja i Politička Dogovaranja
Jedna od ključnih prepiski desila se 17. maja 2023. godine, kada je službenik FUP-a, Muhamed Ohranović, poslao poruku Vahidinu Munjiću obavještavajući ga o njegovom imenovanju za vršioca dužnosti direktora FUP-a. Ova informacija nije bila samo formalnost; ona je označila nastavak političke igre koja se odvijala između različitih stranaka, uključujući dogovore između HDZ-a i SDP-a. Ohranović je u svojoj poruci naglasio da je dogovor bio uspostavljen kako bi se osigurao politički balans, što ukazuje na to koliko su takva imenovanja često vođena političkim interesima, a ne isključivo profesionalnim kvalifikacijama. Takvi mehanizmi političkih dogovora postavljaju temelj za pitanja o integritetu institucija i sposobnosti da služe javnom interesu.
Utjecaj Premijera Nikšića
Nakon preuzimanja dužnosti premijera 28. aprila 2023. godine, Nermin Nikšić je preuzeo aktivnu ulogu u ovoj političkoj igri. Njegova komunikacija sa Munjićem ukazuje na to da je bio direktno uključen u upravljanje ključnim pozicijama unutar FUP-a. Primjerice, Nikšićeva poruka iz augusta 2023. godine, kada je tražio od Munjića da se “spenga” neki kriminalac, jasno pokazuje njegov interes za djelovanje i kontrolu nad institucijama koje su zadužene za sprovođenje zakona. Ubrzo nakon toga, uslijedila su hapšenja, ali je zanimljivo da Lasić, koji je ranije bio imenovan za direktora Autocesta FBiH, nije bio među uhapšenima, što otvara pitanja o selektivnosti pravde u ovom slučaju. Čini se da su neki pojedinci, zbog svojih političkih veza, izuzeti od odgovornosti, što podstiče sumnju u pravičnost pravnog sistema.
Manipulacije sa Saobraćajnim Prekršajima
Jedan od zanimljivih momenata u ovoj priči jeste i slučaj saobraćajnog prekršaja koji je sam Nikšić napravio devet dana prije nego što je preuzeo premijersku funkciju. Vozio je brzinom od 162 km/h na autoputu, što je očigledno kršenje zakona.
Kada je kazna stigla, Munjić se aktivno uključio u njen “riješavanje”, što sugerira da su politički lideri često izuzeti od posljedica svojih djela. Ovaj događaj ponovo postavlja pitanje o regularnosti i pravednosti pravnog sistema u Bosni i Hercegovini, gdje se čini da su određeni pojedinci iznad zakona.
U društvu gdje se pravila ne primjenjuju jednako na sve, povjerenje u institucije drastično opada, a to može imati dalekosežne posljedice za društvenu stabilnost.
Kadrovske Politike u BH Pošti
Osim FUP-a, politička prepiska je otkrila i način na koji se zapošljavaju kadrovi u BH Pošti. Nikšić je 12. decembra 2023. imenovao Safeta Trakića, rođaka Vahidina Munjića, za izvršnog direktora ove institucije.
Prepiske između Munjića i Trakića sugeriraju da je Munjić vodio proces zapošljavanja, pokušavajući osigurati poslove osobama koje su povezane s njim i njegovim saradnicima.
Ovaj slučaj dodatno pokazuje kako se političke veze i nepotizam često isprepliću, čime se stvara sistem koji favorizuje neke na račun drugih, bez obzira na njihove kvalifikacije. Takva praksa ne samo da šteti reputaciji institucija, već i narušava povjerenje građana u efikasnost i nepristrasnost javnih servisa.
Zaključak: Neophodnost Reformi
Uzimajući u obzir sve navedene situacije, jasno je da su strukture vlasti u Federaciji BiH podložne političkim igrama koje mogu ugroziti pravdu i efikasnost institucija. Ove prepiske otkrivaju duboke veze između politike i administracije, koje često dovode do nejednakosti i nepravde.
Kako bi se osiguralo da institucije funkcionišu u interesu svih građana, neophodne su suštinske reforme koje će omogućiti transparentnost i odgovornost u radu državnih organa. To podrazumijeva ne samo promjene u zakonodavstvu, već i promjene u kulturi upravljanja, gdje bi građani bili aktivni učesnici u nadzoru i kontroliranju institucija.
Samo tako možemo stvoriti pravedniji i efikasniji sistem koji će služiti svim građanima, a ne samo privilegovanim pojedincima. Potrebno je ojačati mehanizme kontrole i inspekcije, kao i osigurati da svi oni koji prekrše zakon budu odgovorni, bez obzira na njihov politički položaj ili povezanost.
