Politička napetost u Republici Srpskoj nakon izbora
Nakon zatvaranja biračkih mjesta u Republici Srpskoj, politička klima se značajno uzburkala. Ova uzburkanost nastala je usljed međusobnih proglašenja pobjeda između dvije najveće političke stranke u entitetu — Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS). Iako Centralna izborna komisija BiH još uvijek nije objavila konačne rezultate, obje strane tvrde da je njihov kandidat pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta. Ova situacija dodatno pogoršava ionako napetu atmosferu koja se osjeća među građanima.
U ovom trenutku, građani su stavljeni u stanje neizvjesnosti, dok se otvaraju vrata za širok spektar sumnji i optužbi o mogućim nepravilnostima tokom izbornog procesa. Prema izvorima iz BN televizije, SDS insistira da se ne može govoriti o konačnom pobjedniku dok ne stignu i ne budu prebrojani glasovi iz inostranstva, za koje se vjeruje da ih ima oko 21.000. Opozicija vidi nadu u ovom broju glasova, smatrajući da bi oni mogli značajno uticati na konačni ishod izbora. Ova situacija dodatno komplicira već postojeće političke razlike između stranačkih aktera.
Tradicionalno, većina građana iz Republike Srpske koji žive u inostranstvu favorizuje promjene u političkom pejzažu i često glasaju protiv aktuelne vlasti. SDS se stoga nada da bi glasovi iz dijaspore mogli preokrenuti trenutnu sliku i poništiti prednost koju SNSD tvrdi da ima. Naime, mnogi od ovih građana su nezadovoljni trenutnom politikom i često se vraćaju sa željom da vide reforme u svojoj domovini. S druge strane, SNSD ostaje pri stavu da je njihov kandidat, Siniša Karan, uvjerljivo pobijedio i da glasovi iz dijaspore neće promijeniti ukupni ishod. Njihovi argumenti se oslanjaju na tvrdnje da je razlika između kandidata dovoljna da isključi mogućnost preokreta, što stvara dodatno nezadovoljstvo i sumnju među opozicijom.
Međutim, ovaj politički sukob dodatno se komplikuje međusobnim optužbama. SNSD optužuje SDS da najavama o brojanju glasova iz inostranstva i ponavljanju izbora priprema teren za “opstrukciju volje naroda”. Ove optužbe podsjećaju na prethodne izbore kada su slične situacije dovele do masovnih protesta i političkih previranja. U međuvremenu, SDS je najavio da će tražiti ponavljanje glasanja u Doboju, Laktašima i Zvorniku, navodeći da imaju dokaze o prevozu birača, pritiscima na glasače i problemima sa biračkim spiskovima. Ove tvrdnje neće biti lako odbaciti, s obzirom na to da su nezavisni posmatrači već prethodno ukazivali na slične nepravilnosti, što dodatno komplikuje situaciju.
Na društvenim mrežama već su se pojavili videosnimci i fotografije koje prikazuju navodne nepravilnosti tokom izbora. Pravni tim SDS-a priprema prigovore i naglašava da će učiniti sve kako bi zaštitili, kako kažu, “istinsku volju naroda”. Ovaj trenutak, kada se sumnje u izbornu proceduru naglašavaju, može imati dalekosežne posljedice na povjerenje građana u institucije. U ovom trenutku, napetost i neizvjesnost oko konačnih rezultata jasno ukazuju na to da će naredni sati i dani biti ključni za ishod cijelog izbornog procesa, dok se stranke pripremaju za moguće pravne poteze.
Centralna izborna komisija (CIK) je poručila da su u toku tehničke pripreme za prijem i brojanje glasova iz inostranstva, te da će konačni rezultati biti objavljeni nakon obrade svih pristiglih materijala. Ipak, zbog trenutne situacije, postoji mogućnost da se izborni proces produži, što može dovesti do brojnih žalbi i pravnih procedura. SDS je naglasio da će, ukoliko bude potrebno, koristiti sva pravna sredstva kako bi zaštitili volju naroda, dok SNSD optužuje opoziciju da samo traži izgovore za eventualni poraz. Takve optužbe dodatno doprinose podjelama koje se već osjećaju u društvu.
Građani, usred ovog političkog prepucavanja, ostaju zbunjeni i razočarani, a njihovo povjerenje u izborne procese opada. S obzirom na to da se istorijski slične tenzije ponavljaju iz izbora u izbore, postoje opravdane sumnje u cjelokupnu izbornu infrastrukturu. Umjesto da se osjete osnaženima kroz demokratski proces, mnogi građani doživljavaju frustraciju koja se može pretvoriti u apatiju prema budućim izborima. Ono što će se zbivati u narednim danima može značajno oblikovati ne samo ko će biti predsjednik RS-a do narednih općih izbora, već i ukupnu političku klimu u entitetu, kao i dinamiku odnosa između opozicije i vlasti.
Ukoliko CIK potvrdi rezultate koje prikazuje SNSD, vlast će proglasiti legitimitet Karana i pokušati stabilizovati političku situaciju. Međutim, ako glasovi iz inostranstva donesu preokret, RS bi mogla ući u najveću političku krizu u novijoj istoriji. Ova potencijalna kriza zahtijeva dodatnu pažnju svih relevantnih aktera, uključujući međunarodnu zajednicu koja bi mogla biti pozvana da intervenira ukoliko situacija postane previše napeta. Građani će, bez obzira na ishod, nastaviti pratiti razvoj situacije, nadajući se da će njihova volja biti pravilno izražena i poštovana. Ova situacija predstavlja izazov ne samo za političke stranke, već i za cjelokupno društvo, koje se suočava s potrebom za jačanjem povjerenja u demokratske procese.
