Dragan Čović o Političkoj Situaciji i Energetskim Projektima u BiH
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, nedavno je dao intervju na televiziji “HB” nakon značajnog sastanka u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj sastanak nije bio samo protokolaran, već je imao važan uticaj na budućnost energetskih projekata i političke stabilnosti zemlje. Glavni fokus bio je na južnoj plinskoj interkonekciji, čija realizacija može značajno unaprijediti energetsku sigurnost BiH, ali i cijele regije. Pored toga, razgovaralo se i o mnogim drugim aspektima trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini, koji su od velike važnosti za sve njene građane.
Tokom razgovora, Čović je analizirao sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koja je bila obilježena napetostima i političkim raspravama. Istakao je da je usvajanje budžeta konačno omogućilo stvaranje osnovice za buduće planove, uključujući pripreme za budžet za 2026. godinu. „Proces je bio dugotrajan, ali smo uspjeli prevazići sve prepreke i na kraju donijeti važnu odluku“, rekao je Čović, naglašavajući da je stabilnost budžeta ključna za dalji razvoj zemlje. Ova stabilnost ne podrazumijeva samo fiskalnu odgovornost, već i transparentnost i odgovornost u trošenju javnih sredstava, što su ključni elementi u obnovi povjerenja građana u institucije.
Južna Plinska Interkonekcija kao Prioritet
Centralna tema sastanka u Ambasadi SAD-a bila je južna plinska interkonekcija, projekt od vitalnog značaja za energetsku stabilnost zemlje. Čović je ukazao na problem koji je nastao preglasavanjem hrvatskih predstavnika prilikom donošenja zakona koji određuje BH-Gas kao nositelja projekta.
„Smatramo da je upravljačka struktura BH-Gasa pod dominacijom jednog naroda, što je za nas neprihvatljivo“, izjavio je Čović, naglasivši potrebu za ravnotežom u odlučivanju. Ovaj sukob interesa može onemogućiti uspješnu realizaciju projekta i dovesti do daljih tenzija među narodima u BiH.
U cilju prevazilaženja ovih prepreka, Čović je predložio alternativno rješenje, osnivanje nove kompanije sa sjedištem u Mostaru, koja bi bila u zajedničkom vlasništvu BH-Gasa, Elektroprivrede HZHB i Plinacroa. Ovaj model bi mogao donijeti pravedniju raspodjelu vlasničkih udjela i osigurati da svi narodi u BiH budu adekvatno zastupljeni u ovom važnom projektu. Čović je također otkrio da su američki investitori izrazili spremnost da se uključe u projekt, što predstavlja veliku priliku za BiH. Ovakvi investicioni poduhvati ne samo da doprinose jačanju ekonomije, već i jačanju međunarodne suradnje i povjerenja.
Dejtonski Sporazum i Ustavno Uređenje BiH
U razgovoru o Dejtonu i trenutnom ustavnom uređenju, Čović je naglasio pozitivne aspekte koje je sporazum donio, uključujući mir i stabilnost. Međutim, on smatra da je trenutni ustav BiH nefunkcionalan. Prema njegovim riječima, Aneks 4 ostavlja minimalne odrednice, dok su ostale odluke nametnute i neodržive.
„BiH može funkcionisati samo kao dogovor tri naroda“, izjavio je Čović, pozivajući se na važnost konstitutivnosti kao ključnog elementa Daytona. Ova izjava naglašava potrebu za novim dijalogom između političkih aktera, kako bi se postiglo rješenje koje bi bilo prihvatljivo za sve strane.
Evropski Put i Konsocijacija
Čović je također istaknuo da je evropski put Bosne i Hercegovine moguć isključivo kroz model konsocijacije. „Troje naroda, tri kulture i tri jezika su realnost koju moramo prihvatiti“, kazao je, dodajući da su federalizam i konsocijacija jedini mogući modeli za funkcioniranje države.
On je naveo primjere drugih evropskih zemalja, poput Belgije i Švicarske, koji su uspješno implementirali slične modele. Ova iskustva mogu poslužiti kao vodič za BiH, posebno u kontekstu postizanja političke stabilnosti i jačanja demokratije.
Perspektive za 2026. i Potreba za Izbornim Reformama
Na kraju, Čović je govorio o izborima 2026. godine, naglašavajući da će Hrvati imati priliku izabrati svog člana Predsjedništva. „Mogućnosti su tu, ukoliko se izborni zakon ne promijeni“, rekao je Čović, izrazivši uvjerenje da će uz određene reforme i mudrost unutar hrvatskih političkih stranaka, njihov legitimni predstavnik biti izabran.
Ovaj proces smatra ključnim za daljnji razvoj i stabilnost političkog sistema u BiH. Izborne reforme su neophodne kako bi se osiguralo da svi građani, bez obzira na etničku pripadnost, imaju jednake šanse za političko predstavljanje.
Čović evokativno zaključuje da je trenutna politička situacija složena, ali i puna potencijala za napredak. Njegove riječi o važnosti dogovora i suradnje među narodima BiH oslikavaju njegovu viziju budućnosti ove zemlje, koja bi trebala biti zasnovana na ravnoteži i poštovanju prava svih njenih građana. Kako bi se ostvarila ta vizija, neophodno je raditi na izgradnji povjerenja, transparentnosti i dijalogu, što su temelji za održivu budućnost Bosne i Hercegovine. Samo zajedničkim naporima i razumijevanjem možemo stvoriti društvo koje će biti otporno na izazove i sposobno za napredak.
