Politička retorika i njen utjecaj na društvo: Reakcije na Dodikov govor u Istočnom Sarajevu
Na nedavnom predizbornom skupu koji se održao u Istočnom Sarajevu, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i aktuelni predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, izazvao je snažne reakcije javnosti svojim kontroverznim govorom. Njegove izjave, koje su mnogi ocijenili kao otvoreno poticanje nacionalne i vjerske mržnje, postavile su pitanje o tome kakve posljedice ovakva retorika može imati na već napetu situaciju u Bosni i Hercegovini. U vremenu kada je politička scena već opterećena etničkim tenzijama, Dodikove riječi su dodatno pogoršale situaciju, stvarajući osjećaj nesigurnosti među građanima.
Dodik je tokom svog obraćanja naglasio da “neće dozvoliti novu islamizaciju u Istočnom Sarajevu”, što je izazvalo talas osuda, posebno među pravnicima i akademicima. Ove riječi su naišle na žestoku kritiku, a pravni ekspert i bivši direktor Agencije za državnu službu BiH, Enver Išerić, nije propustio priliku da reaguje. Išerić je istaknuo da se radi o “najgrubljem napadu na Bošnjake” i otvorenom pozivu na nacionalnu netrpeljivost, čime se potpiruje mržnja među građanima. Ovakve izjave dodatno doprinose polarizaciji društva, stvarajući podjele koje sežu duboko u svakodnevni život građana, što može dovesti do nasilja i sukoba ako se situacija ne riješi na vrijeme.
Išerić je također naglasio da ukoliko Dodikov govor ne bude procesuiran kao krivično djelo, to će značiti da pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini ne funkcioniše. “Ovo je direktno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje među građanima Bosne i Hercegovine”, rekao je Išerić, pozivajući Tužilaštvo BiH da hitno reaguje i pokrene postupak protiv Dodika zbog kršenja Krivičnog zakona koji zabranjuje poticanje mržnje na nacionalnoj, vjerskoj ili etničkoj osnovi. Ova situacija stvara dodatnu sumnju u sposobnost pravosudnog sistema da zaštiti građane i održava mir, što može imati dugoročne posljedice na povjerenje u institucije.
Pored toga, Išerić je apelovao na Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) da razmotri mogućnost poništavanja ovjere SNSD-a za učešće na predstojećim izborima. Njegov stav je da političke stranke koje šire mržnju ne bi trebale imati pravo učestvovanja u demokratiji. Ovakvi istupi, smatra on, moraju imati zakonske posljedice, a CIK bi trebao reagovati kako bi se spriječilo daljnje podrivanje demokratskih principa u zemlji. U ovom kontekstu, važno je pitanje kako političke stranke mogu zadržati svoje legitimitete kada se suočavaju s takvim izazovima. Da li je demokratija dovoljno jaka da se suoči s vlastitim demonima ili će se, naprotiv, povući pred populizmom i nacionalizmom?
Osim domaćih reakcija, Išerić je također naglasio važnost međunarodnog pritiska, posebno od strane Sjedinjenih Američkih Država. On je sugerirao da bi o ovom incidentu trebalo obavijestiti senatora Chucka Grassleyja, koji je ranije ukazivao na destabilizirajuće ponašanje Milorada Dodika. “Sjedinjene Države moraju biti svjesne šta se dešava, jer Dodik otvoreno potiče mržnju, dok institucije u BiH šute”, zaključio je Išerić, naglašavajući potrebu za hitnom reakcijom. Ovaj poziv na međunarodnu podršku ukazuje na to kako se domaći problemi često ne mogu riješiti bez vanjskih pritisaka, što dodatno komplicira političku situaciju u zemlji.
Politički analitičari upozoravaju na dugoročne posljedice ovakve retorike na međuetničke odnose u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci ističu da govore koji podstiču strah i neprijateljstvo nisu samo opasni na trenutnoj političkoj sceni, već s dugoročnim posljedicama po sigurnost i evropsku perspektivu zemlje. Ovakvi stavovi mogu urušiti povjerenje među različitim etničkim grupama i ugroziti napore ka mirnoj koegzistenciji. Primjeri iz prošlosti, kada su slične izjave vodile do sukoba, upozoravaju na opasnost neodgovorne retorike. Istorija nas uči da je jezik mržnje često prvi korak ka nasilju, što je lekcija koju mnogi čini se zaboravljaju.
S obzirom na sve navedeno, jasno je da je potrebna prosvijećenija i odgovornija politička retorika koja će doprinositi izgradnji povjerenja među građanima, umjesto potpirivanja mržnje. U trenutnom trenutku, kada su tenzije već visoke, poruke poput onih koje je iznio Milorad Dodik mogu imati katastrofalne posljedice za društvo. Uloga medija, pravosudnih organa i međunarodne zajednice postaje ključna u zaštiti građana od ovakvih izjava i očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Ove institucije moraju biti proaktivne i preuzeti odgovornost za suzbijanje mržnje i nasilja, kako bi se izgradila budućnost koja će biti oslobođena straha i podjela.
