Reakcija Centralne izborne komisije na komunikaciju između sudova
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) nedavno je izrazila zabrinutost zbog načina na koji se odvija razmjena dopisa između Suda BiH i Osnovnog suda u Banjoj Luci. Ova situacija, koja se odvija kroz posredovanje CIK-a, prema riječima predstavnika Komisije, može značajno urušiti povjerenje javnosti u pravosudni sistem. Ova izjava dolazi u kontekstu sve većih pritisaka i pitanja o transparentnosti i odgovornosti institucija u zemlji, posebno u svjetlu aktuelnih političkih dešavanja i pravnih postupaka koji se tiču političkih stranaka.
Uloga CIK-a u pravosudnom procesu
Centralna izborna komisija BiH ima ključnu ulogu u regulaciji i nadzoru procesa izbora, uključujući registraciju političkih stranaka. U ovoj specifičnoj situaciji, CIK je, nakon što je proslijedio dopis Suda BiH Osnovnom sudu u Banjoj Luci, dobio odgovor u kojem je zatražena dopuna podneska.
Ova situacija je nastala kada je Osnovni sud 3. novembra 2025. godine zatražio od CIK-a da razjasni da li se radi o prijedlogu za pokretanje vanparničnog postupka vezano za registraciju političkih organizacija, konkretno stranke SNSD.
Ovaj postupak ukazuje na komplikovanu prirodu interakcije između različitih pravosudnih institucija, ali i na izazove s kojima se suočavaju tokom obavljanja svojih funkcija.
Neophodno je napomenuti da je CIK kao institucija odgovorna za održavanje integriteta izbornog procesa, što uključuje i evidentiranje bilo kakvih nepravilnosti ili nedoumica u pravnim pitanjima vezanim za političke stranke.
Obaveze sudova i CIK-a
U svom dopisu, CIK je 5. novembra dostavio potrebne informacije Sudu BiH, ali je ubrzo uslijedio novi zahtjev koji je ponovno trebao biti proslijeđen Osnovnom sudu. Ovo izaziva zabrinutost jer se čini da postoji nesigurnost u vezi sa pravnim postupkom koji bi mogao uticati na registraciju političkih organizacija.
U ovom kontekstu, Sud BiH je istakao da pravne posljedice presude protiv SNSD-a ne provodi krivični sud. Umjesto toga, Osnovni sud u Banjoj Luci može postupiti po službenoj dužnosti prema Zakonu o vanparničnom postupku Republike Srpske.
Ovaj aspekt ukazuje na kompleksnost pravnog sistema u Bosni i Hercegovini, gdje se različite institucije često nalaze u sukobu ili nesporazumu oko svojih nadležnosti. Takvi nesporazumi mogu dodatno otežati već postojeću situaciju i povećati konfuziju među građanima koji prate slučajeve vezane za političke stranke i njihove aktivnosti.
Zakonske nadležnosti i odgovornosti
CIK je u svom odgovoru podsjetio oba suda na relevantne odredbe Zakona o političkim organizacijama, koje jasno definišu da je samo registarski sud nadležan da zabrani rad političke organizacije, bilo po službenoj dužnosti ili na prijedlog tužilaštva.
Ova pravna razlika je ključna jer implicira da CIK BiH nema zakonsku obavezu, odgovornost niti ovlaštenje da pokreće takve postupke, što dodatno komplikuje situaciju i stavlja u pitanje efikasnost komunikacije između institucija.
Kao rezultat ovakvih pravnih okvira, može doći do situacija u kojima su institucije izgubljene u labirintu vlastitih nadležnosti, što može dovesti do kašnjenja u postupcima ili čak do pravnih propusta koji bi mogli imati dugoročne posljedice po pravosudni sistem.
Ovaj problem dodatno otežava situaciju u kojoj bi građani trebali imati povjerenje u pravosudni sistem koji bi trebao biti transparentan i pravedan.
Uticaj na pravosudni sistem i povjerenje javnosti
Iz CIK-a su izrazili zabrinutost da razmjena dopisa između sudova putem njihove institucije može narušiti povjerenje u pravosudni sistem i vladavinu prava. Ova situacija može imati dugoročne posljedice po percepciju građana o integritetu i nepristrasnosti pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini.
U društvenom kontekstu, ovakvi događaji izazivaju zabrinutost među građanima koji prate pravne postupke, posebno kada su u pitanju političke stranke koje igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti zemlje.
Osim toga, ovakva situacija može dovesti do širenja nepovjerenja prema institucijama, što može rezultirati pasivnošću građana u pogledu njihovih prava i obaveza.
CIK je najavio da će sve relevantne informacije o ovom slučaju proslijediti Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH kako bi se osiguralo da se poštuju zakonske nadležnosti i procedure.
Ova akcija je važna kako bi se stvorila jasnija slika i osiguralo da pravosudni sistem funkcioniše na način koji je u skladu sa zakonom.
Zaključak i budući koraci
Ova situacija ukazuje na potrebu za jasnijim definisanjem nadležnosti među institucijama i unapređenjem komunikacije kako bi se izbjegli nesporazumi i pravne komplikacije. CIK BiH, kao ključna institucija u procesu izbora i registracije političkih stranaka, mora osigurati da se svi procesi odvijaju u skladu sa zakonom i propisima.
Samo tako se može obnoviti povjerenje građana u pravosudni sistem i osigurati da institucije rade u interesu svih građana.
U nastavku, neophodno je da se pokrenu dijalozi između različitih pravosudnih institucija kako bi se postigla bolja koordinacija i efikasnost u radu. Također, preporučuje se jačanje edukacije svih uključenih strana o njihovim pravima i obavezama, kao i o postupcima koji se provode u okviru pravosudnog sistema.
Ovi koraci su ključni za stvaranje zdravijeg i pravednijeg pravosudnog okruženja koje će u budućnosti biti u stanju odgovoriti na potrebe i očekivanja građana.
