Nastavak političke krize u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH
U proteklim danima, politička scena Bosne i Hercegovine ponovno je zabilježila značajne turbulencije, što je dodatno uzburkalo ionako nestabilnu situaciju u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Naime, sjednica koja je zakazana nije održana zbog nedostatka kvoruma, što je posljedica izostanka ključnih delegata iz Kluba srpskog naroda, koji dolaze iz redova Stranke demokratske akcije (SNSD). Ova situacija ponovo postavlja pitanja o funkcioniranju političkih institucija u zemlji i njihovoj sposobnosti da efikasno odgovore na izazove s kojima se susreću. Ovakvi problemi nisu novost; oni su, nažalost, postali uobičajeni fenomen u političkom životu BiH.
Izostanak delegata i posljedice
Prema informacijama koje je iznio predsjedavajući Doma, Kemal Ademović iz Narodne stranke radom za boljitak (NiP), sjednici su prisustvovala svega 12 delegata, što je daleko od potrebnog broja za održavanje sjednice. Od tih 12, pet je bilo iz reda bošnjačkog naroda, pet iz reda hrvatskog naroda i samo dva iz reda srpskog naroda. Ovaj nedostatak kvoruma postavlja ozbiljna pitanja o namjerama i motivima političkih stranaka koje su odgovorne za izostanak svojih predstavnika. U tom kontekstu, postavlja se i pitanje koliko je takva dinamika održiva i šta to znači za budućnost političkog dijaloga u zemlji.
Optužbe i političke igre
Reagirajući na situaciju, Nenad Vuković iz Partije demokratskog progresa (PDP) istakao je da su razlozi za izostanak delegata iz SNSD-a i Hrvatskog narodnog sabora (HDZ) “izmišljeni”, ocijenivši da je to dio svjesne opstrukcije rada Doma naroda.
Ovakve tvrdnje ukazuju na duboke političke podjele unutar institucija, koje se nažalost često pojavljuju kao prepreke u donošenju važnih zakonskih rješenja.
Dženan Đonlagić iz Demokratske fronte (DF) također je naglasio da su informacije o navodnim službenim putovanjima delegata netačne, sugerirajući da je riječ o političkom dogovoru između SNSD-a i HDZ-a s ciljem međusobnog pokrivanja svojih opstrukcija.
U takvim trenucima, građani se pitaju kako će ovakva politička igra uticati na njihov svakodnevni život i na ekonomsku stabilnost zemlje.
Uticaj na građane i evropske integracije
Odsustvo sjednice ima značajne posljedice, posebno kada se uzmu u obzir zakoni koji su na dnevnom redu, a koji su ključni za građane i evropski put Bosne i Hercegovine.
Džemal Smajić iz Stranke za BiH (SBiH) upozorio je da je velika šteta što sjednica nije održana, ističući da su regulative važne za napredak zemlje i njen put ka EU.
Prema njegovim riječima, političke blokade, posebno one koje potiču od ključnih lidera kao što su Milorad Dodik i Dragan Čović, predstavljaju ozbiljnu prijetnju institucionalnom okviru BiH.
Takve blokade ne samo da otežavaju donošenje zakona, nego i dodatno produbljuju nepovjerenje među političkim subjektima, što može rezultirati ozbiljnim posljedicama po građansko povjerenje u institucije.
Reakcije nezavisnih i opozicionih članova
Nezavisni delegat Zlatko Miletić ocijenio je da je današnje odgađanje sjednice potvrda njegovih ranijih tvrdnji da određene stranke namjerno destabiliziraju institucije države. Njegove riječi oslikavaju širu sliku političke krize u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi.
Želimir Nešković iz Srpske demokratske stranke (SDS) ironično se ispričao delegatima SNSD-a, izražavajući sumnju da će se situacija popraviti, a istovremeno ukazujući na to da politička trgovina, koja može uključivati i ukidanje sankcija određenim političarima, ponovo uzima maha.
Ove izjave ukazuju na to da se u političkom razgovoru sve više koriste metode koje su daleko od transparentnosti i demokratskih principa.
Poziv na deblokadu i budućnost institucija
Pored opozicionih glasova, Ilija Cvitanović iz HDZ-a 1990. godine pozvao je na deblokadu rada Doma naroda, naglašavajući važnost usvajanja zakona neophodnih za evropske integracije. Njegovo isticanje potrebe da se prestane s političkim licemjerjem predstavlja poziv na odgovornost svih političkih aktera.
“Vrijeme je da prestanemo s političkim licemjerjem i omogućimo rast plata državnim službenicima,” izjavio je Cvitanović, naglašavajući kako bi se stabilizacija rada institucija trebala postaviti kao prioritet za sve stranke. Ova izjava oslikava osjećaj hitnosti koji mnogi građani dijele, a koji zahtijeva konkretnu akciju i volju za zajedničkim radom.
Ova situacija u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH nije samo refleksija trenutne političke klime, već i pokazatelj dubljih problema s kojima se suočava zemlja. S obzirom na to da se politički sukobi nastavljaju, budućnost institucija i njihova sposobnost da djeluju u interesu građana ostaje neizvjesna. Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima koji zahtijevaju hitne reforme i konstruktivan dijalog među političkim strankama kako bi se prevazišle prepreke na putu ka stabilnosti i prosperitetu. Ova kriza također može poslužiti kao prilika za preispitivanje postojećih političkih praksi i uspostavljanje novih, efikasnijih načina djelovanja koji bi mogli donijeti bolje rezultate za sve građane BiH.
