Stanje Penzija u Federaciji BiH: Očekivanja i Promjene u 2026. Godini
U Federaciji Bosne i Hercegovine, isplata penzija za posljednje tri mjeseca u tekućoj godini, oktobar, novembar i decembar, neće se mijenjati. To znači da će se, prema postojećim pravilima, nastavak isplata vršiti bez ikakvih promjena do kraja 2023. godine. Ipak, najavljene promjene koje će stupiti na snagu od 1. januara 2026. godine mogu značajno uticati na budućnost penzija u zemlji. Ove promjene podrazumijevaju primjenu nove formule za obračun penzija koja će imati dugoročne posljedice za milijune penzionera u zemlji.
Prema riječima resornog ministra Adnana Delića, nova formula za obračun penzija baziraće se na kombinaciji kretanja prosječne plaće i potrošačkih cijena, s omjerom od 60:40 ili obrnuto, u zavisnosti od toga koja varijanta bude povoljnija za penzionere. Ova promjena ima za cilj da osigura da penzije prate rast prihoda zaposlenih, što bi trebalo pomoći u očuvanju kupovne moći penzionera, posebno u kontekstu sve prisutnije inflacije. Naime, inflacija može značajno uticati na životni standard, a prilagođavanje penzija ovim kretanjima je ključno.
Minimalna Penzija i Očekivana Povećanja
Trenutno, minimalna penzija iznosi 599 KM, dok se očekuje da će prema neslužbenim procjenama, ta cifra u narednoj godini dostići 700 KM. Ove brojke su predmet rasprave u različitim stručnim krugovima, a procjene o konačnom iznosu minimalne penzije su još uvijek u fazi evaluacije. S obzirom na to da bi usklađivanje penzija trebalo biti redovno, dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula, penzioneri bi mogli očekivati značajnija povećanja u svojim primanjima u budućnosti. Očekivana povećanja nisu samo puka statistika; ona su ključna za održavanje osnovnih životnih troškova penzionera.
Prema procjenama stručnih udruženja, ukupni rast penzija mogao bi iznositi oko 17,1% u narednoj godini, dok se u kasnijim godinama predviđa dodatni rast od 14,6%. Ovaj potencijalni rast dolazi u trenutku kada se penzioneri suočavaju s porastom troškova života. U skladu s tim, važno je naglasiti da takvo povećanje zahtijeva značajna finansijska sredstva. Za isplatu penzija za oktobar, pravo ima 462.491 korisnik, a potrebna sredstva za tu isplatu iznose oko 314,5 miliona KM. Ove brojke ukazuju na izazov s kojim se suočava penzioni sistem u Federaciji BiH, naročito kada se uzmu u obzir demografske promjene.
Finansijska Održivost i Izazovi
Jedan od glavnih ciljeva prelaska na novu formulu usklađivanja penzija jeste osiguranje da primanja penzionera ne zaostaju za rastom plata, ali i očuvanje njihove vrijednosti u uslovima inflacije. U trenutnim ekonomskim uslovima, gdje je inflacija postala značajan problem, ovo je posebno važno kako bi se izbjeglo daljnje siromašenje starijih građana.
U ovoj situaciji, primjena povoljnijeg omjera prilikom usklađivanja nastoji se postići bolji finansijski efekt za penzionere. Pored toga, postoji i potreba za dodatnim mjerama koje će osigurati stabilnost penzionih fondova u dugoročnom smislu.
Osim toga, promjena načina obračuna penzija može imati i šire implikacije na ekonomiju zemlje. Povećanje penzija može stimulirati potrošnju, što bi moglo pozitivno uticati na lokalne ekonomije. Naime, kada penzioneri dobiju veće penzije, oni su skloni trošiti više na osnovne životne potrebe, što može doprinijeti rastu domaće potražnje. Međutim, da bi se ovo ostvarilo, neophodna su dodatna sredstva i efikasno upravljanje penzionim fondovima, a to predstavlja izazov za vlasti Federacije BiH. Također, važna je i transparentnost u upravljanju ovim sredstvima kako bi se izgradilo povjerenje građana u sistem.
Zaključak
Ukratko, stanje penzija u Federaciji BiH predstoji pred značajnim promjenama koje bi trebale donijeti poboljšanja u životnom standardu penzionera. Iako su trenutne penzije fiksne do kraja godine, najave o novoj formuli usklađivanja pružaju nadu za budućnost. Kako se približavamo 2026.
godini, važno je pratiti razvoj situacije i osigurati da novi modeli budu financijski održivi i korisni za sve penzionere.
U tom smislu, od ključnog značaja će biti aktivno uključivanje stručnjaka i građana u raspravu o ovim pitanjima, čime će se osigurati da promjene budu usmjerene ka poboljšanju kvaliteta života svih građana, posebno onih najugroženijih.
