Izvještaj visokog predstavnika o stanju u Bosni i Hercegovini
U nedavnom izvještaju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, koji je dostavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, izložena je kompleksna slika političkih prilika u zemlji. Ovaj redovni polugodišnji izvještaj pokriva razdoblje od 16. aprila do 15. oktobra 2025. godine i donosi važne uvide u aktuelne izazove s kojima se BiH suočava. Schmidt ističe političke pritiske i kontinuirane napade na državne institucije, koji su postali sve učestaliji i ozbiljniji, stvarajući dodatnu nestabilnost u već krhkoj političkoj situaciji.
Jedan od ključnih faktora koji oblikuju trenutnu situaciju je i međunarodni kontekst. Iako je visoki predstavnik tradicionalno prisutan na sjednicama u New Yorku, Schmidt je odlučio da ovaj put ne putuje zbog protivljenja nekih država, kao što su Rusija i Kina. Ova odluka dodatno ukazuje na složenost međunarodnih odnosa prema Bosni i Hercegovini, gdje se često susreću različiti interesi, što dodatno otežava proces donošenja odluka. Schmidtov izvještaj, u tom smislu, predstavlja ne samo informaciju o unutrašnjim dešavanjima, već i refleksiju na međunarodnu politiku i način na koji ona utiče na Bosnu i Hercegovinu.
U izvještaju se posebno naglašava pitanje državne imovine, za koju Schmidt smatra da je ključna za razvoj ekonomije BiH. On upozorava da trenutna zabrana raspolaganja državnom imovinom stvara ozbiljne ekonomske probleme, posebno u Federaciji BiH, gdje su mnogi razvojni projekti blokirani zakonskim odredbama. Schmidt naglašava važnost stvaranja pravnog okvira koji će omogućiti korištenje ove imovine u svrhu ekonomskog rasta. “Bez ekonomskog rasta, teško ćemo postići stabilnost,” ističe Schmidt, što ukazuje na nužnost preispitivanja trenutnog stanja i pronalaženje rješenja koja će omogućiti napredak.
Osim ekonomskih izazova, izvještaj ukazuje i na duboku političku krizu koju izazivaju postupci vlasti Republike Srpske, predvođene Miloradom Dodikom. Schmidt smatra da ova kriza nije rezultat slučajnih incidenata, već dugotrajne strategije usmjerene na potkopavanje državnog poretka. Ova strategija, koja uključuje napade na principe Općeg okvirnog sporazuma za mir, donosi ozbiljne posljedice po stabilnost i razvoj zemlje. Schmidt naglašava da je potrebno hitno djelovanje kako bi se spriječile daljnje štete i očuvala državna struktura koja je uspostavljena kako bi osigurala mir i stabilnost.
Pored toga, visoki predstavnik se osvrće na odnos između političkih aktera na državnom nivou. On upozorava da nastavak nesuglasica i političkih tenzija dodatno komplikuju situaciju i otežavaju postizanje konsenzusa. U tom kontekstu, Schmidt ističe da je neophodan dijalog i konstruktivno djelovanje unutar institucija koje su definirane Daytonskim sporazumom. “Ono što je potrebno je dijalog i konstruktivno djelovanje unutar institucija koje su definirane Daytonskim sporazumom,” poručuje Schmidt, čime naglašava važnost obnove povjerenja među političkim liderima i jačanja institucionalne stabilnosti.
Na kraju, Schmidt zaključuje da Bosni i Hercegovini nedostaje politička hrabrost i spremnost na kompromis, što je posebno važno uoči nadolazećih izbora 2026. godine. On poziva međunarodnu zajednicu da nastavi pružati podršku BiH u njenim naporima na jačanju institucija i ispunjavanju uslova iz Agende 5+2. “Ova podrška je ključna za osiguranje trajnog mira i stabilnosti u regionu,” dodaje Schmidt, naglašavajući značaj međunarodne saradnje i angažmana. Bez takve podrške, Bosna i Hercegovina bi mogla zaroniti dublje u krizu koja bi dugoročno mogla ugroziti mir i stabilnost cijele regije.
