Christian Schmidt: Stanje u Bosni i Hercegovini i izazovi Balkana
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, nedavno je dao intervju za britanski list The Times, u kojem je govorio o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, kao i o izazovima koji se tiču Balkana u cjelini. Schmidt je, unatoč nekim zabrinjavajućim tendencijama, izrazio nadu da ne predviđa rat u Bosni i Hercegovini, smatrajući da su prisutne određene stabilnosti koje sprječavaju otvoreni sukob. Međutim, on je naglasio da je situacija daleko od idealne i da se, iako trenutno ne postoji neposredna opasnost od rata, mora raditi na prevenciji potencijalnih konflikata.
Schmidt je upozorio na krhkost situacije na Balkanu koja se može lako ugroziti. Njegova izjava o “maloj iskri” koja može izazvati veliki haos odražava duboku zabrinutost oko potencijalnih sukoba u regiji. U tom kontekstu, visoki predstavnik naglašava potrebu za stalnim monitoringom i angažmanom međunarodne zajednice kako bi se očuvala stabilnost i mir. Ova situacija u BiH nije izolovani fenomen; ona je dio šireg regionalnog konteksta, gdje se stare tenzije i novi sukobi prepliću, često uz podršku vanjskih aktera, što dodatno komplikuje situaciju.
Dejtonski sporazum i Bonske ovlasti
Schmidt, kao visoki predstavnik, ima posebne ovlasti koje mu omogućavaju da intervenira u političke procese u BiH. Ove ovlasti uključuju mogućnost poništavanja zakona, smjenjivanje zvaničnika i donošenje obavezujućih odluka, sve u skladu s Dejtonskim sporazumom.
Schmidt je naglasio da je njegova misija da brani Dejtonski sporazum i da ga shvata veoma ozbiljno, s ciljem očuvanja mira i stabilnosti u zemlji.
Dok su mnogi kritičari ukazivali na nedostatke ovog sporazuma, Schmidt smatra da on predstavlja osnovu za politički okvir koji je potreban za održavanje stabilnosti i suživota među različitim etničkim grupama u BiH.
U razgovoru sa novinarima, Schmidt je otkrio anegdotu koja oslikava njegovu poziciju: „Gledao sam svih osam filmova Mission: Impossible. Ti si heroj devetog dijela.” Ova izjava simbolizuje težinu i kompleksnost njegovog zadatka, koji se neprestano suočava s izazovima i preprekama u pokušaju postizanja funkcionalnog političkog sistema u BiH. Njegovo stanovanje u Sarajevu dodatno ga povezuje s svakodnevnim životom građana, što doprinosi njegovoj sposobnosti da bolje razumije probleme s kojima se suočavaju. Takvo razumijevanje je ključno za njegovo djelovanje i donošenje odluka koje će imati dugoročne posljedice na život građana.
Politička situacija i ruski uticaj
U svojoj analizi, Schmidt je istakao političke tenzije koje su pojačane ruskim uticajem, posebno kroz podršku Miloradu Dodiku. Schmidt ga opisuje kao “marionetu” šire strategije Moskve, ukazujući na to da Dodik ima značajnu ulogu u destabilizaciji političkog okvira u BiH.
Ovaj uticaj se ne ogleda samo u retorici, već i u konkretnim političkim akcijama koje mogu imati dalekosežne posljedice.
Iako je Dodik nedavno izgubio pravo obavljanja javnih funkcija na šest godina zbog presude Suda BiH, Schmidt je naglasio da to nije kraj političkih sukoba, jer “kriza nikada nije potpuno gotova” na Balkanu.
U svjetlu ovih izazova, Schmidt se suočava s potrebom za očuvanjem mira i stabilnosti. Naglasio je da je nužno biti oprezan, jer bi “skretanje pažnje s Ukrajine” moglo dovesti do veće nestabilnosti u regionu. Upozorava da ako se aktiviraju “spavači” uz nečije odobrenje, destabilizacija može doći vrlo brzo, a time bi se dodatno pogoršala situacija koja već zahtijeva hitnu reakciju međunarodne zajednice. Ove napetosti, uz dodatne pritiske iz drugih regija, čine izazov za sve aktere koji žele očuvati mir na Balkanu.
Građani i političari: Različite stvarnosti
Iako se suočava s izazovima na političkom frontu, Schmidt primjećuje da na terenu postoji drugačija slika. Građani BiH često se fokusiraju na realne životne probleme kao što su odlazak mladih, ekonomske prepreke, korupcija i nedostatak perspektive.
Ova stvarnost ukazuje na nesrazmjernu povezanost između političara koji se bave konfliktima i običnih ljudi koji se bore za bolji život. U tom smislu, Schmidt vjeruje da je saradnja među ljudima ključna za prevazilaženje ovih problema, te da građani trebaju preuzeti aktivniju ulogu u oblikovanju svoje budućnosti.
Primjeri iz svakodnevnog života, kao što su protesti mladih zbog odlaska iz zemlje ili inicijative za borbu protiv korupcije, pokazuju da postoji volja među građanima da se aktivno uključe u politički proces. Schmidt smatra da bi ovakva angažiranost mogla dovesti do promjena koje su neophodne za izgradnju funkcionalnog društva. Osnaživanje civilnog društva i podrška lokalnim inicijativama može doprinijeti stvaranju stabilnije budućnosti, gde će se glas građana više čuti i uvažavati.
Budućnost OHR-a i izlazna strategija
Kao visoki predstavnik, Schmidt ima jasnu viziju budućnosti koju želi vidjeti za Bosnu i Hercegovinu. Iako priznaje da funkcija visokog predstavnika nema vremensko ograničenje, naglašava da je važno da BiH postepeno preuzme pun suverenitet. “Želio sam biti posljednji visoki predstavnik.
Danas sam oprezniji, ali mislim da je vrijeme da se stvori izlazna strategija,” izjavio je Schmidt. Ova izjava sugerira da je cilj međunarodne zajednice omogućiti Bosni i Hercegovini da postane funkcionalna i samostalna država koja može sama upravljati svojim poslovima.
Ova strategija bi trebala uključivati jačanje domaćih institucija, podršku reformama koje će osnažiti pravnu državu i ljudska prava, kao i poticanje ekonomske saradnje među susjednim državama. U konačnici, Schmidtova analiza stanja u Bosni i Hercegovini i na Balkanu odražava kompleksnost i izazove s kojima se suočava regija. Stabilnost i mir ne mogu se podrazumijevati te zahtijevaju stalni angažman svih aktera, kako unutar BiH, tako i na međunarodnom nivou. Bez obzira na političke tenzije, zakonske promjene i regionalne sukobe, građani BiH zaslužuju bolju budućnost, a Schmidtova misija ostaje ključna u procesu njenog ostvarivanja.
