Digitalni Sukobi u Republici Srpskoj: Dezinformacije i Političke Manipulacije
Dok Republika Srpska (RS) ulazi u period sve intenzivnijih političkih previranja, sa vanrednim predsjedničkim izborima i najavljenim referendumom koji planira smijenjeni predsjednik Milorad Dodik, situacija u digitalnom prostoru postaje sve alarmantnija. Prema povjerljivom izvještaju međunarodne analitičke kuće, koji je u posjedu portala Dnevno.hr, tokom oktobra je zabilježeno više od 1.800 članaka i stotine objava na društvenim mrežama koje sadrže jasne obrasce prokremaljske propagande. Ovaj izvještaj, označen kao “Confidential”, otkriva organizovanu kampanju koja ima za cilj potkopavanje institucija BiH, diskreditovanje visokog predstavnika, kao i stvaranje dojma da je odcjepljenje RS-a ne samo moguće, već i neophodno.
Milorad Dodik kao Centralna Figura Propagande
U fokusu ove propagandne mašinerije nalazi se Milorad Dodik, čije izjave često izazivaju talase dezinformacija. Kada on optuži Christiana Schmidta, visokog predstavnika, da je “kriminalni uzurpator”, prorusički portali i Telegram kanali ubrzo preuzimaju tu poruku, dodatno je pojačavajući lažnim analizama i emotivnim apelima na srpsko jedinstvo.
Na primjer, jedan od najuticajnijih proruskih medija proširio je tvrdnje kako Schmidt zapravo radi za zapadne sile s ciljem destabilizacije RS-a, koristeći pritom fraze koje su lako prepoznatljive među onima koji su skloni teorijama zavjere.
Telegram je prepoznat kao glavno bojno polje za širenje ovakvih narativa, s identifikovanim 23 proruska kanala koji gotovo simultano objavljuju iste poruke, koristeći hashtagove poput #RSexit, koji aludira na Brexit.
Uloga Dezinformacija u Oblici Percepcije
Analitičari smatraju da je riječ o taktičkom oblikovanju narativa kojim se javnost priprema da odbaci nepoželjne odluke i da se stvori percepcija koja može oslabiti legitimitet institucija. Ovaj obrazac ponašanja podsjeća na ruske operacije u drugim dijelovima svijeta, gdje nije bilo vojnih intervencija, već kontrola percepcije.
Na primjer, u Ukrajini, slični pristupi su korišteni kako bi se stvorila slika o nelegitimnosti vlasti u Kijevu. Ukoliko dovoljno građana povjeruje u ideju da BiH ne postoji, u praktičnom smislu, ona gubi legitimitet.
Takve tehnike oblikovanja javnog mnijenja postavljaju osnovu za moguće političke promjene koje su više nego samo ideološke, već se mogu pretvoriti u konkretne akcije, kao što su protesti ili pokušaji pravnog razdvajanja od BiH.
Slaba Institucionalna Otpornost na Dezinformacije
Izvještaj takođe upozorava na slabu institucionalnu otpornost Bosne i Hercegovine na ovakve izazove. Regulatorne institucije često nemaju ovlasti nad platformama poput Telegrama, što dodatno otežava borbu protiv lažnih vijesti.
Primjerice, iako postoje zakoni koji reguliraju medijski prostor, oni se često ne primjenjuju na digitalne platforme koje su izvan kontrole lokalnih vlasti. U prosjeku, lažne vijesti imaju čak 12 sati prednosti prije nego što se objavi demant, što omogućava formiranje percepcije koja postaje teška za ispraviti.
Ova situacija može imati dugoročne posljedice, uključujući eroziju povjerenja u izbore i produbljivanje društvenih podjela, čime se dodatno približava RS Moskvi. Ova dinamika može dovesti do toga da se građani više oslanjaju na alternativne izvore informacija, što dodatno umanjuje povjerenje u tradicionalne medije.
Politička Strategija i Uticaj Rusije
U političkom smislu, RS se nalazi na raskršću. Nakon višemjesečnih optužbi protiv visokog predstavnika, Dodik je predložio zakon o ograničavanju nadležnosti stranih institucija, što se može tumačiti kao korak prema faktičkoj secesiji. Ovaj prijedlog zakona, ako bude usvojen, može otvoriti vrata daljnjim tenzijama i sukobima unutar institucija BiH.
U međuvremenu, proruski kanali nastavljaju širenje svojih narativa, a poruke o “mirnom otporu” sve češće se pretvaraju u pozive na “odbranu Srpske”. Ovakvi trendovi ukazuju na to da su poruke emotivno i ideološki nabijene, osnažene Dodikovim izjavama koje su se prenijele kroz razne medijske kanale.
Na primjer, organizovanja javnih skupova i manifestacija koje promovišu ideju o autonomiji RS-a sve su prisutnija, potpomognuta jakim medijskim pokroviteljstvom proruski orijentisanih portala.
Zaključak i Moguća Rješenja
U svjetlu svih ovih dešavanja, izvještaj predstavlja ozbiljno upozorenje. Dok se institucije bave politikom, drugi već oblikuju stvarnost. Kao moguća rješenja, analitičari predlažu donošenje zakona o strateškoj komunikaciji, formiranje državne jedinice za borbu protiv dezinformacija, te razvoj AI sistema za rano otkrivanje manipulativnih kampanja.
Ova rješenja, uz odgovarajuću edukaciju građana o prepoznavanju lažnih informacija, mogu biti ključna u očuvanju demokratskih vrijednosti i smanjenju uticaja destruktivnih narativa.
Ključno je da društvo bude svjesno ovih izazova i da se aktivno angažuje u zaštiti demokratskih vrijednosti i institucija BiH, jer je stabilnost i opstanak BiH u velikoj mjeri pod uticajem načina na koji se suočavamo s izazovima u digitalnom prostoru.
