Polemika oko Dana žalosti u Bosni i Hercegovini na povodu smrti Halida Bešlića
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Sevlid Hurtić, nedavno je izrazio svoje nezadovoljstvo povodom odluke o neproglašenju Dana žalosti zbog smrti jednog od najomiljenijih muzičara u regionu, Halida Bešlića. Ova situacija otvorila je široku diskusiju o tome kako vlasti u BiH pristupaju pitanjima koja se tiču javnog empatije i nacionalnog identiteta, posebno u kontekstu gubitka tako značajne ličnosti. Smrt Halida Bešlića nije samo gubitak za njegove najbliže, već i za cijelu naciju koja ga je voljela i poštovala kao umjetnika koji je utjecao na mnoge generacije.
Na svom službenom Facebook profilu, Hurtić je naglasio da ga je duboko pogodila politizacija ovakve inicijative. “Mnogo sam u životu prošao, ali ne pamtim kada sam bio ovako razočaran”, rekao je on, dodajući da je smrt Halida Bešlića trebala biti povod za jedinstvo i zajedničko izražavanje tuge, a ne predmet političkih kalkulacija. Bešlić, kao figura koja je spojila generacije, zaslužuje da se njegov odlazak obilježi s poštovanjem i dostojanstvom. S obzirom na njegovu nevjerojatnu karijeru i doprinos muzici, očekivalo se da će vlasti reagovati u skladu s onim što on predstavlja za društvo.
Inicijativa za Dan žalosti: Odgovornost vlasti
Hurtić je otkrio da je inicijativa o proglašenju Dana žalosti potekla upravo od njega, međutim, do donošenja odluke nije došlo. Tokom svog obraćanja, ministar je posebno ukazao na ponašanje predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, Borjane Krišto, koju je direktno optužio da je spriječila uvrštavanje ovog prijedloga na dnevni red. Ovakvo ponašanje, prema njegovim riječima, predstavlja ponižavanje uspjeha i doprinosa Halida Bešlića, koji je, kroz svoju muziku, zbližio ljude u nevoljama. Njegove pjesme su često bile glas onih koji su patili, te je kroz melodije i stihove tješio mnoge tokom teških vremena.
“Zar nam je problem da budemo ljudi?”, postavio je Hurtić retoričko pitanje, apelirajući na sve političare da barem u trenucima nacionalne tuge pokažu empatiju i solidarnost. Smrt Bešlića nije samo gubitak jednog muzičara, već i simbolički gubitak jednog dijela identiteta naroda koji ga je volio i cijenio. Ovaj trenutak trebao je služiti kao podsjetnik na to koliko je važno njegovati zajedništvo i podržavati jedni druge u trenucima tuge, a ne puštati da političke razmirice prevladaju nad ljudskim osjećajima.
Reakcije na situaciju
Reakcije na Hurtićeve izjave i cijelu situaciju varirale su od podrške do kritike. Dok su neki građani izražavali razumijevanje za njegovu zabrinutost, drugi su smatrali da postoji mnogo važnijih pitanja kojima se trebaju baviti vlasti.
Ovaj incident je ukazao na širu sliku političke disfunkcionalnosti u BiH, gdje se često prioriteti prebacuju na periferne teme umesto na pitanja od suštinske važnosti za život građana.
Mnogi su komentirali da bi vlasti trebale bolje reagirati na zahtjeve građana, posebno kada se radi o pitanjima koja se tiču kolektivnog identiteta i kulture.
Pored ovih političkih tenzija, Hurtić je kritikovao i niže nivoe vlasti, kao što je Kanton Sarajevo, koji su žurno proglasili Dan žalosti bez konzultacija s Vijećem ministara. Ovakvo ishitreno djelovanje dodatno je zakomplikovalo situaciju i otvorilo prostor za preispitivanje legitimnosti takvih odluka. “Neka je na čast i nekim našim političarima koji lete za populističkim poenima”, dodao je Hurtić, ukazujući na opasnost od manipulacije emocijama ljudi u političke svrhe. Ova situacija je izazvala i razne komentare na društvenim mrežama, gdje su ljudi iskazivali svoje stavove o tome koliko je važno da se u ovakvim trenucima svi zajedno ujedinimo.
Halid Bešlić: Ikona Balkanske muzike
Halid Bešlić nije bio samo muzičar; on je bio simbol nade, ljubavi i zajedništva za mnoge ljude širom Balkana. Njegove pjesme su ispričavale priče o životu, ljubavi, i borbi, te su mnoge generacije odrastale uz njegovu muziku.
Njegova smrt, stoga, nije samo lični gubitak za porodicu i prijatelje, nego i za cijelu zajednicu koja ga je voljela. Bešlić je kroz svoje numere kao što su “Prvi poljubac” i “Romanija” dodirnuo srca mnogih, stvarajući emotivne veze koje traju decenijama.
Njegova prisutnost na muzičkoj sceni bila je svetionik za mnoge, pokrećući talase nostalgije i sjećanja na bolje dane.
Iako su političke igre odložile proglašenje Dana žalosti, njegovo naslijeđe će ostati trajno u srcima njegovih obožavalaca. U ovoj situaciji, važno je prepoznati i značaj kolektivnog tuge kao sredstva za izgradnju zajedništva. Smrt Bešlića bi trebala biti prilika za refleksiju o tome kako se odnosimo prema našim herojima i kakvu poruku šaljemo budućim generacijama. Njegov doprinos kulturi i muzici ne može biti zaboravljen, a njegov duh će živjeti kroz njegove pjesme i uspomene koje je ostavio iza sebe. Halid Bešlić je bio mnogo više od muzičara; on je bio dio duše ovog naroda, a njegovo naslijeđe će trajati dok god se pjevaju njegove pjesme.
