Uvod
Globalni sigurnosni pejzaž sve više poprima oblik napetosti i neizvjesnosti, a nova tačka potencijalnog sukoba pojavila se na sjeveru Afrike. Alžir, najveća afrička država po površini, odlučio je da za 2026. godinu izdvoji rekordnih 25 milijardi američkih dolara za odbranu. Ova odluka označava najveći vojni budžet u historiji zemlje i izazvala je zabrinutost među međunarodnim analitičarima, koji upozoravaju da bi rastuće ulaganje u oružane snage moglo biti uvod u ozbiljniji regionalni sukob.
Prema informacijama koje je objavio Clash Report, alžirska vlada povećanje budžeta pravda rastućim sigurnosnim prijetnjama u regiji Sahel, prostoru koji je već duže vrijeme zahvaćen terorističkim i separatističkim pokretima. Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da Alžir time zapravo gradi vojnu spremnost za potencijalni sukob s Marokom ili drugim državama u okruženju.
Razrada
Ukupni državni budžet Alžira za 2026. godinu iznosi 135 milijardi dolara, što je značajan porast u odnosu na 128 milijardi iz 2025. i 113 milijardi iz 2024. godine. Ono što posebno zabrinjava analitičare jeste činjenica da vojni sektor sada troši više od petine državnih sredstava — tačnije 20,6% ukupnog budžeta. Time je Ministarstvo odbrane po izdvajanjima nadmašilo čak i Ministarstvo finansija, koje dobija 20,3% raspoloživih sredstava, navodi Defence Blog.
Da bi se shvatio razmjer ovog poteza, važno je znati da prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), bruto domaći proizvod (BDP) Alžira za tekuću godinu iznosi oko 269 milijardi dolara. Kada se taj iznos preračuna prema paritetu kupovne moći (PPP), BDP dostiže 875 milijardi dolara, što znači da se za jedan dolar u Alžiru može kupiti znatno više nego u razvijenijim zemljama. Uprkos tome, povećanje vojnog budžeta u trenutku kada cijene nafte i plina padaju između 65 i 67 dolara po barelu izaziva ozbiljna pitanja o fiskalnoj održivosti države.
Rast vojne potrošnje nije iznenadan. Od 2022. godine, Alžir konstantno povećava izdvajanja za vojsku, iako se suočava s ekonomskim izazovima i promjenjivim prihodima od energenta.
Hronološki pregled pokazuje jasan trend rasta:
-
između 2020. i 2022. godine, izdvajanja su iznosila između 8 i 11 milijardi dolara;
-
u 2023. godini budžet je skočio na više od 18 milijardi;
-
2024. je dostigao 22 milijarde;
-
2025. godine povećan je na 24 milijarde;
-
dok je za 2026. planiran rekordni iznos od 25 milijardi dolara.
Ova brojka dolazi u trenutku kada država bilježi budžetski deficit od čak 40 milijardi dolara. To znači da će Alžir morati pribjeći dodatnim zaduženjima ili rezovima u drugim sektorima kako bi održao ovako visok nivo potrošnje na odbranu. Vojni analitičari upozoravaju da svaki peti dinar javnih sredstava odlazi na vojsku, čime se potvrđuje da oružane snage imaju centralnu ulogu u političkom i društvenom sistemu zemlje.
Iako u regiji nije zabilježeno značajno pogoršanje sigurnosne situacije, Alžir očigledno ne želi rizikovati ponavljanje destabilizacija poput onih u Maliju ili Nigeru. Napetosti s Marokom, koje traju desetljećima, i dalje su glavni razlog militarizacije. Maroko i Alžir nikada nisu uspjeli riješiti spor oko Zapadne Sahare, a granica između dvije zemlje i dalje je zatvorena od 1994. godine.
Dodatno, izvještaji sugeriraju da je Alžir postao prvi strani kupac najmodernijih ruskih borbenih aviona — Su-57 i Su-34. Ti avioni su navodno već u fazi testiranja prije zvanične isporuke. Ova kupovina dodatno potvrđuje dugogodišnje vojno savezništvo s Rusijom, od koje Alžir već godinama nabavlja oružje i vojnu tehnologiju. Trenutno alžirske zračne snage raspolažu s:
-
38 MiG-29 aviona,
-
33 Su-24,
-
72 Su-27,
-
kao i stotinama ruskih helikoptera, tenkova, oklopnih vozila i haubica.
Sve to svjedoči da Alžir gradi jednu od najjačih armija na afričkom kontinentu, a prema nekim procjenama, trenutno je druga vojna sila Afrike, odmah iza Egipta.
Zaključak
Alžir se danas nalazi na prekretnici — između potrebe za sigurnošću i rizika ekonomske neodrživosti. Rekordni budžet za odbranu od 25 milijardi dolara u 2026. godini simbolizira želju vlade da očuva stabilnost u nestabilnom regionu, ali i otvara pitanje: koliko dugo će zemlja moći održavati ovakav tempo trošenja?
S obzirom na pad prihoda od energenata, rast deficita i ovisnost o ruskoj vojnoj industriji, Alžir bi mogao ući u spiralu finansijskog i geopolitičkog pritiska.
Ako se trenutni trend nastavi, postoji realna mogućnost da će ova država, sa svojih 47 miliona stanovnika i površinom od više od 2,3 miliona kvadratnih kilometara, postati ključni faktor u novom ciklusu nestabilnosti u sjevernoj Africi.
Bilo da je riječ o preventivnoj pripremi ili odbrambenoj strategiji, činjenica ostaje da svijet ponovo posmatra kako oružje postaje glavni instrument politike. A kada oružane snage dobiju svaki peti dinar iz državne kase, to je jasan znak da je mir u regiji Sahel i Magreb možda samo privremeno zatišje.
