Uvod
Nedavni sastanak između Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), održan u Banjoj Luci, privukao je veliku pažnju javnosti zbog radikalnih političkih poruka koje su iznijeli Milorad Dodik i Dragan Čović. Obojica lidera ponovili su svoje stavove o potrebi temeljite reorganizacije Bosne i Hercegovine, pri čemu je Dodik otvoreno zagovarao podjelu Federacije BiH na dva entiteta – muslimanski i hrvatski. Sastanak je, prema njihovim izjavama, bio usmjeren na učvršćivanje dugogodišnjeg političkog partnerstva između SNSD-a i HDZ-a, koje, kako tvrde, planiraju nastaviti i nakon Općih izbora 2026. godine.
Razrada
U svom obraćanju, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, naglasio je da dvije stranke „potvrđuju dobru saradnju i u prošlosti i sadašnjosti“, te da žele postaviti temelje za buduće političko djelovanje. Prema njegovim riječima, SNSD i HDZ dijele stav da institucije BiH treba da funkcionišu u skladu s Ustavom, bez, kako je naveo, „nametanja vanustavnih rješenja“ od strane međunarodnih predstavnika.
Jedna od ključnih tema sastanka bio je državni budžet, koji do sada nije usvojen. Dodik je izrazio žaljenje zbog tog zastoja, tvrdeći da je „neusvajanje budžeta pogubno za sve institucije i zaposlene u njima“. Iako SNSD, kako kaže, nema ništa protiv globalnog finansijskog okvira koji je predložio Savjet ministara BiH, Dodik je istakao da „ne može prihvatiti norme koje su u suprotnosti s Ustavom“. Konkretno, problem vidi u tome što se „u budžet uvlače nove institucije koje nemaju ustavni osnov za finansiranje na državnom nivou“.
Dodik je u više navrata poručio da će Republika Srpska „jasno ići sa svojim stavovima“ i da neće pristati na pritiske. Istakao je i da SNSD „nije kočničar evropskog puta“, te da će nastaviti sarađivati s HDZ-om u donošenju budućih odluka.
Jedna od centralnih tema sastanka bilo je i pitanje Izbornog zakona BiH. Dodik je kazao da očekuje „izmjene koje će spriječiti preglasavanje hrvatskog naroda“ u Federaciji BiH, dodajući da SNSD „u potpunosti podržava HDZ u toj namjeri“. Istovremeno, Dodik je oštro kritizirao visokog predstavnika Christiana Schmidta, tvrdeći da je sve što je on uradio „karikatura“ i da njegove odluke treba poništiti.
Prema Dodiku, jedini pravi model za stabilnu BiH bio bi onaj u kojem bi zemlja bila sastavljena od tri entiteta – Republike Srpske, hrvatskog entiteta i muslimanskog entiteta. On smatra da bi takav model osigurao „potpunu samostalnost izbornih jedinica“, što bi, kako kaže, spriječilo „miješanje u političke procese drugih naroda“.
Dodik nije propustio priliku da uputi i oštre riječi na račun bošnjačkih političkih predstavnika, nazvavši ih „trajno nesposobnim da organizuju državu“ i optuživši ih da žele „osvetu prema hrišćanima“. U istom tonu, Dodik je naglasio da će partnerstvo između SNSD-a i HDZ-a biti nastavljeno i nakon izbora 2026. godine, u skladu s rezultatima koje dvije stranke tada ostvare.
S druge strane, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, dao je smireniji ton sastanku, naglasivši tri ključna principa koje njegova stranka zagovara:
-
Mir i stabilnost Bosne i Hercegovine.
-
Evropski put i približavanje standardima Evropske unije.
-
Ustavna jednakopravnost i legitimno predstavljanje hrvatskog naroda.
Čović je, poput Dodika, izrazio nezadovoljstvo zbog neusvajanja državnog budžeta, rekavši da su „pogrešni pristupi Predsjedništva BiH“ doveli do zastoja i da je sada neophodno „sjesti i dogovoriti korekcije“. On je potvrdio da je HDZ „opredijeljen za dijalog i dogovor“ i da će svoje partnerstvo sa SNSD-om nastaviti do narednih izbora.
Zanimljiv je bio i Dodikov dodatni komentar u kojem je kritizirao evropsku administraciju, naročito Soreka i Martu Kos, optužujući ih da „podržavaju samo muslimane u njihovom unitarističkom konceptu BiH“. Iako je rekao da „evropski put nije sporan“, Dodik je naglasio da će „Srbija i Republika Srpska pažljivo birati sagovornike i saputnike“ na tom putu, dajući do znanja da se neće bezrezervno oslanjati na aktuelne evropske zvaničnike.
Zaključak
Sastanak u Banjoj Luci još jednom je pokazao dublju podjelu unutar bosanskohercegovačkog političkog prostora. Dok se SNSD i HDZ BiH prikazuju kao branitelji „ustavnog poretka i ravnopravnosti naroda“, njihovi prijedlozi – naročito ideja o podjeli Federacije BiH – izazivaju zabrinutost jer dovode u pitanje teritorijalni integritet i funkcionalnost države.
Milorad Dodik koristi partnerstvo s HDZ-om da bi ojačao svoj politički položaj i poslao poruku da Republika Srpska ima „svoje jasne stavove“, dok Dragan Čović nastoji kroz taj savez osigurati političku dominaciju Hrvata u Federaciji.
Iako obojica deklarativno zagovaraju „mir, stabilnost i evropski put“, njihovi prijedlozi zapravo produbljuju etničke podjele i udaljavaju BiH od istinskog napretka. Ukoliko se ovakva retorika nastavi, Bosna i Hercegovina bi, umjesto da ide prema evropskim integracijama, mogla ponovo skliznuti u spiralu unutrašnjih sukoba i institucionalne blokade – što bi najviše koštalo njene građane, bez obzira na to kojem narodu pripadaju.
