U Ovalnom uredu Bijele kuće američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao pažnju javnosti svojim oštrim komentarima, ovog puta na račun poznate švedske aktivistice Grete Thunberg. Povod za njegovu izjavu bila je deportacija Thunberg i drugih propalestinskih aktivista koje su izraelske vlasti spriječile u pokušaju da dopru do Gaze i dostave humanitarnu pomoć. U trenutku kada svijet raspravlja o humanitarnim posljedicama rata u Gazi, Trump je iskoristio priliku da ponovo kritikuje mladu aktivisticu, nazivajući je „problematičnom“ i „osobom koja ima problem s kontrolom bijesa“.
Trump je, odgovarajući na pitanja novinara u Ovalnom uredu, rekao da mu nije jasno zašto se Thunberg sada bavi „ovim pitanjem“, misleći na izraelsko-palestinski sukob, jer je, prema njegovim riječima, bila poznata po zalaganju za ekologiju. Dodao je i: „Ona je samo problematična. Više se ne bavi okolišem, sada se bavi ovim? Problematična je, ima problem s kontrolom bijesa, mislim da bi trebala posjetiti doktora.“
Prema Trumpu, Thunberg je „mlada osoba koja je toliko ljuta i luda“ da bi joj, kako je rekao, „trebala stručna pomoć“. Ova izjava ubrzo je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama, jer je američki predsjednik još jednom pokazao sklonost ka ličnim uvredama i omalovažavanju javnih ličnosti koje mu nisu po volji.
Pozadina slučaja
Greta Thunberg je, prema izvještaju agencije Reuters, deportirana iz Izraela nakon što su je tamošnje vlasti, zajedno sa stotinama drugih aktivista, zadržale na otvorenom moru. Aktivisti su pokušali probiti izraelsku pomorsku blokadu Gaze s namjerom da dostave humanitarnu pomoć stanovnicima enklave. Izrael je kasnije potvrdio da je protjerao ukupno 341 aktivistu, među kojima je bilo i 171 osoba deportirana u prvoj grupi, uključujući Thunberg.
Prema podacima grčkog ministarstva vanjskih poslova, 161 aktivist, među kojima je bila i Thunberg, sletio je u ponedjeljak u Atinu. U toj grupi se nalazilo i 27 grčkih državljana, kao i predstavnici iz oko 20 drugih zemalja. Dočekala ih je oduševljena propalestinska grupa koja ih je pozdravila kao „heroje solidarnosti“.
Greta Thunberg o genocidu u Gazi
Po dolasku u Grčku, Thunberg se obratila okupljenima na aerodromu, izjavivši da se pred očima svijeta odvija „genocid koji niko ne može ignorirati“. Naglasila je da „niko nema pravo reći da ne zna šta se dešava“ i upozorila da će historija pamtiti šutnju međunarodne zajednice. Prema njenim riječima, države imaju pravnu i moralnu obavezu da djeluju kako bi se spriječili ratni zločini.
Thunberg je u svom obraćanju izrekla niz teških optužbi na račun svjetskih sila:
- „Naši međunarodni sistemi izdaju Palestince“, rekla je, dodajući da vlade „ne pokazuju ni minimum odgovornosti“.
- Istaknula je da „nema opravdanja za pasivnost pred masovnim ubistvima“.
- Naglasila je da je cilj Flotile Global Sumud bio djelovati kada vlade nisu ispunile svoje zakonske obaveze da zaštite civile.
Aktivisti su pokušali morem dopremiti pomoć stanovnicima Gaze, gdje, prema procjenama Ujedinjenih naroda, većina od 2,2 miliona ljudi živi u izbjegličkim uslovima, a glad postaje sve šira. Međunarodne organizacije redovno upozoravaju na humanitarnu katastrofu, dok Izrael poriče optužbe za genocid i tvrdi da su izvještaji o gladi „pretjerani i politički motivirani“.
Trumpova reakcija i politički kontekst
Trumpova izjava o Thunberg dolazi u trenutku kada se njegova administracija nalazi pod pritiskom zbog stava prema Bliskom istoku. Dok su mnogi svjetski lideri pozvali na humanitarnu pauzu i otvaranje koridora pomoći, američka politika ostaje čvrsto naklonjena Izraelu. Trump je, kao i ranije, pokazao netrpeljivost prema aktivistima i pokretima koji kritikuju izraelske akcije, pa i prema onima koji dolaze izvan političke sfere.
Ovaj incident nije prvi sukob između Trumpa i Thunberg. Još od 2019. godine, kada je Greta postala globalni simbol klimatskog aktivizma, Trump je više puta javno ismijavao njen rad i način izražavanja. Njihov odnos simbolizira sukob između konzervativne političke vizije i nove generacije aktivista koji zahtijevaju brze i odlučne promjene.
Zaključak
Ovaj novi verbalni napad Donalda Trumpa na Gretu Thunberg otkriva duboku podjelu između tradicionalne politike moći i aktivističkog pokreta koji pokušava probuditi globalnu savjest. Dok Thunberg upozorava na moralni slom međunarodnih institucija i poziva na djelovanje protiv genocida, Trump se odlučuje za lične uvrede i umanjivanje značaja njenih poruka.
Slučaj deportacije Thunberg i drugih aktivista iz Izraela ponovo je otvorio pitanje slobode međunarodnog humanitarnog djelovanja i uloge velikih sila u sukobima. I dok se svijet sve više polarizira između onih koji podržavaju odlučne mjere protiv nasilja i onih koji opravdavaju status quo, ostaje jasno da su riječi i postupci političkih lidera poput Trumpa i dalje ključni u oblikovanju globalne percepcije o pravdi, moralu i humanosti.
