U posljednjem razgovoru između ruskog predsjednika Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, dvojica lidera su telefonski razmatrala prijedlog Donalda Trumpa koji ima za cilj okončanje rata u Gazi. Prema saopćenju iz Kremlja, razgovor je bio fokusiran na niz međunarodnih pitanja koja trenutno oblikuju političku i sigurnosnu sliku Bliskog istoka.
Putin i Netanyahu su, kako je navedeno, izrazili zajednički interes za pronalazak pregovaračkih rješenja koja bi mogla doprinijeti smirivanju napetosti, ne samo u Gazi nego i u širem regionalnom kontekstu. Posebno je istaknuto pitanje iranskog nuklearnog programa, čije bombardovanje od strane Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u junu ove godine dodatno je pojačalo tenzije u regiji.
Razrada
Prema ruskom saopćenju, razgovor nije bio ograničen isključivo na Trumpov plan za Gazu, već je obuhvatio i druge ključne aspekte bliskoistočne sigurnosti. Putin je, u skladu sa svojom tradicionalnom diplomatskom retorikom, naglasio važnost multilateralnog pristupa i potrebu da se u sve buduće procese uključe i drugi međunarodni akteri, uključujući Ujedinjene nacije i Evropsku uniju.
Netanyahu je, s druge strane, ponovio izraelski stav da svaka inicijativa mora garantovati sigurnost Izraela, posebno u svjetlu stalnih napada militantnih grupa iz Gaze i nestabilnosti u Siriji. On je, prema informacijama iz izraelskih izvora, naglasio da se Izrael neće povući iz svojih vojnih operacija dok ne bude potpuno uvjeren da su prijetnje iz Gaze i Irana pod kontrolom.
Sagovornici su se složili i oko potrebe da se osigura dalja stabilizacija Sirije, zemlje koja se već duže od decenije nalazi u stanju sukoba. Putin je podsjetio da je Rusija bila jedan od ključnih saveznika režima Bashara al-Assada, pružajući vojnu i političku podršku njegovoj vlasti. Međutim, nakon svrgavanja Assada u decembru prošle godine, Rusija je, kako navodi Kremlj, počela redefinisati svoje prisustvo u toj zemlji, tražeći nove načine da zadrži utjecaj bez direktne vojne intervencije.
U razgovoru su otvorene i teme koje se tiču:
- Trumpovog plana za okončanje rata u Gazi i njegove političke izvodljivosti,
- mogućeg povratka pregovora između Palestinaca i Izraelaca,
- uloge Irana kao regionalnog aktera i prijetnje koju predstavlja nuklearni program,
- te rusko-izraelskih odnosa, koji su posljednjih godina prošli kroz brojne izazove, ali i epizode pragmatične saradnje.
Kremlj je saopćio da je razgovor protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, te da su obojica lidera izrazila spremnost za nastavak dijaloga u budućnosti. Ovakvi kontakti, smatraju analitičari, predstavljaju pokušaj Moskve da zadrži svoj utjecaj na Bliskom istoku u trenutku kada Sjedinjene Države ponovno jačaju diplomatske i vojne aktivnosti u regiji.
Za Rusiju, Trumpov plan može poslužiti kao politički okvir za posredničku ulogu, iako Kremlj naglašava da bi svako rješenje moralo biti rezultat direktnih pregovora između Izraela i Palestinaca, a ne nametnuto izvana. Putin je u više navrata ponavljao da je „trajan mir moguć samo ako se poštuju interesi svih strana“.
Netanyahu je pak istakao da Izrael nema namjeru napustiti Gazu sve dok ne bude potpuno siguran da se tamošnji teritorij neće koristiti za napade. On je naglasio da izraelska vojska djeluje isključivo u cilju „neutralisanja terorističkih prijetnji“ i da svaka buduća inicijativa mora uzeti u obzir bezbjednosne realnosti na terenu.
Zanimljivo je da su i Rusija i Izrael, iako na različitim stranama brojnih sukoba, u posljednjim godinama uspjele održati kanale komunikacije. Moskva je često djelovala kao posrednik između Irana, Sirije i Izraela, dok je Tel Aviv pokušavao balansirati između savezništva sa SAD-om i potrebe da ne naruši odnose s Rusijom.
Zaključak
Razgovor između Putina i Netanyahua pokazuje da i u najnapetijim geopolitičkim okolnostima postoji prostor za diplomatski dijalog. Iako su njihovi interesi često suprotstavljeni, obojica lidera prepoznaju da je stabilnost Bliskog istoka od presudne važnosti za globalnu sigurnost. Trumpov plan, koji su analizirali tokom razgovora, za sada ostaje više politička ideja nego konkretan mirovni sporazum, ali njegova diskusija svjedoči o potrebi da velike sile koordiniraju svoje poteze.
Ostaje da se vidi hoće li se ovaj razgovor pretočiti u stvarne diplomatske korake ili će, kao i mnoge ranije inicijative, ostati na nivou simboličnih poruka. No, jedno je jasno – Moskva i Tel Aviv žele zadržati komunikacione kanale otvorenima, svjesni da se bez njihove saradnje teško može govoriti o dugoročnom miru u regiji.
